Premijer Andrej Plenković gostovao je jutros u emisiji Hrvatskog radija - A sada Vlada. Govorio je, među ostalim, o primjeni novih zakona s početkom ove godine. Radi daljnjeg rasta plaća i rasterećenja poduzetnika izmijenjeno je 9 poreznih zakona, raste minimalna plaća, a na povećanje plaća utjecat će i ukidanje prireza, tvrdi premijer.
Nova godina donijela je niz promjena. Svi zakoni koji su od 1. siječnja stupili na snagu, rekao je premijer Plenković, imaju temeljni cilj – povećanje socijalnog i gospodarskog standarda građana te potporu gospodarstvu.
– Još jedan krug porezne reforme omogućuje ono što je građanima najbitnije, a to su veće plaće, rekao je premijer.
– Mislim da će tek s vremenom, kako ljudima budu dolazile plaće, građani postati svjesni koja je lokalna sredina išla na manje oporezivanje rada, a koja taj prostor koji je Sabor na prijedlog Vlade omogućio nije iskoristila.
Spomenuo je i novi Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je osobito važan za osobe s invaliditetom, prenosi HRT.
– Za mene je to cijeli moj mandat prioritet. Izvanredna suradnja s udrugama koje se bave osobama s invaliditetom omogućuje i sve skupa novih pola milijardi izdvojenih eura u proračunu, pojednostavljuje procese, objedinjuje naknade, rekao je premijer.
Na pitanje je li moguće da sva djeca ostvaruju pravo na dječji doplatak, Plenković je rekao kako treba voditi računa o cenzusu.
– Sigurno da dječji doplatak koristi onima s manjiim prihodima. Mi smo sada obuhvatili dvije trećine djece s ovim promjenama, a praktički povećali duplo ono što je bilo, rekao je premijer te naveo kako je Vlada osigurala besplatan obrok u školama, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz.
– To su sve ogromni iskoraci kada je riječ o obrazovanju i jačanju potpore obitelji i demografskoj politici. S te strane mislim da smo napravili ogromne iskorake i ovo je korak u pravom smjeru, poručio je.
Povećanje plaća
Minimalna plaća značajno raste.
– Kada smo krenuli, prosječna plaća u Hrvatskoj bila je 749 eura. Danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1178 eura. Kada smo krenuli, prosječna mirovina je bila nešto malo veća od 350 eura. Danas je ona 550 eura. Minimalna plaća na početku našeg mandata je u bruto iznosu bila 414 eura. Ona je od jučer 830 eura. To je rast za više od 100 posto minimalne plaće.
Osvrnuo se i na izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji pokriva oko 240.000 ljudi.
– Znate koliko smo učinili u protekloj godini kroz naš socijalni dijalog sa sindikatima, gdje smo podigli posebni dodatak od 180 i 60 eura u lipnju. To je bilo za 219.000 ljudi, povećali plaće kasnije još za 35.000 ljudi koji nisu bili obuhvaćeni dodacima do tada. A sada smo napravili jedinstvenu reformu. Reformu koju se nikad nitko nije usudio napraviti. Jednu prašumu različitih koeficijenata, osnovica, dodataka, posebnih ugovora itd. svega mogućega što smo vidjeli u raznim resorima i što se kumuliralo kroz 30 godina, smo sveli na na usporedive razine plaća u državnoj i javnoj službi, rekao je Plenković.
Zakon je stupio na snagu, a slijedi usvajanje dviju uredbi koje će stupiti na snagu do kraja veljače.
– Vjerujem da će nove plaće biti vjerojatno isplaćene u travnju za ožujak. Povećanja plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca, ali nemojmo zaboraviti, plaće već sada rastu – u veljači za siječanj, nakon stupanja porezne reforme, rekao je premijer i podsjetio
da su božićnice rasle s 232 eura na 300.
– Sada u siječnju ide veća plaća zbog porezne reforme, zbog novih uredbi plaća u ožujku i još smo uveli novu pravo – uskrsnicu od 100 eura. A prije toga smo osnovicu dignuli za 5% u dogovoru sa sindikatima. Što smo duže tu, to je naš dijalog sa sindikatima i poslodavcima bolji, poručio je.
Kada će biti parlamentarni izbori?
Premijer Andrej Plenković rekao je kako “parlamentarni izbori sigurno neće biti ni u prvom, ni u četvrtom tromjesečju ove godine”.
– Sve će biti na vrijeme. Mi smo sada otprilike nešto manje od tri i pol godine drugog mandata moje druge vlade i mislim da će sve biti onako kako treba, u pravom trenutku, koji će po meni biti primjeren za održavanje parlamentarnih izbora. To je ono što je najvažnije.
– Imali smo puno kriza s kojima smo se suočili u proteklih tri i pol godine. Realno, kad gledate, nema što se tu nije dogodilo – od najveće pandemije u zadnjih sto godina, pa do dva razorna potresa u Zagrebu, na Banovini, ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, socijalnih pritisaka, inflatornih pritisaka. Mi smo donijeli 7,2 milijarde paketa mjera za naše građane. Prema tome, pokazali smo da je država tu, da je vlada tu, da stoji uz hrvatskog čovjeka, da stoji uz hrvatsko gospodarstvo i da smo očuvali socijalnu koheziju i pritom još ostvarili strateške interese. Mi nismo stavili sa strane ono što smo planirali i borili se sa krizom, nego smo paralelno radili jedno i drugo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare