FOTO / Divne vijesti s Cresa: Sve više bjeloglavih supova, bilježimo 152 gnijezdeća para

Vijesti 03. pro 202410:29 1 komentar
bjeloglavi supovi na stijeni na Cresu
Javna ustanova Priroda

Emisija Klimatska budućnost urednice Tee Blažević donijela je divne vijesti s Cresa.

Natjecanje Green Destinations Top 100 priča prepoznalo je Cres kao jednu od 100 najboljih svjetskih održivih destinacija zbog priče “Vrijeme leti, hoću i ja”, priče o bjeloglavim supovima.

Spašeni zahvaljujući Centru za oporavilište

Iako ima i turističko značenje, ova priča važna je prije svega kako bi ukazala na dugogodišnji rad djelatnika Centra za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove zahvaljujući kojima je spašena populacija bjeloglavih supova.

bjeloglavi supovi na stijeni na Cresu bjeloglavi supovi na stijeni na Cresu
Javna ustanova Priroda
bjeloglavi supovi na stijeni na Cresu bjeloglavi supovi na stijeni na Cresu
Javna ustanova Priroda
bjeloglavi supovi na stijeni na Cresu bjeloglavi supovi na stijeni na Cresu
Javna ustanova Priroda

Kakva je trenutno situacija s populacijom, otkrio nam je Mario Modrić, ravnatelj Javne ustanove Priroda. “Preko 30 godina skrbimo o supovima. Prije su obitavali čak i po Slavoniji, tijekom povijesti su se smanjili, sad ih ima samo na kvarnerskim otocima, najviše na Cresu. Trend je pozitivan, ove godine smo zabilježili 152 gnijezdeća para. Prije je to bilo 60 parova, tako da je ovo veliki uspjeh koji nije došao preko noći, velik je to rad i trud djelatnika Centra.” otkrio nam je Modrić.

Ravnatelj je istaknuo i sljedeće: “Naša populacija supova se gnijezde samo iznad mora, to je karakteristično samo na naše supove, mali sup kad polijeće ima raspon krila od 2 metra, kako je neiskusan, zna pasti u more i utopiti se. Mi pazimo, spasimo ih, dva su djelatnika stalno zaposlena tijekom godine, tu su i volonteri.”

Supovi su čistači prirode

Supovi su čistači prirode, povezani su s ekstenzivnim stočarstvom, otkrio je Modrić, to je glavni razlog opstanka uz hranilišta na otoku. “Povijesno gledano, glavni razlog smanjena populacije bilo je trovanje predatora, nije bila namjera trovati supove, nego vukova, lisica, sve što je bila konkurencija čovjeku i stočarima.

Kako su supovi čistači, kao kolateralne žrtve, oni su nestajali. Promjene u staništima i praksama također je doveo do toga da je broj supova diljem Europe sveden na minimum.” za kraj je istaknuo ravnatelj Javne ustanove Priroda.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare