Vezano uz aferu s kovanicom eura, u Novom danu razgovarali smo s poznatim hrvatskim dizajnerom Borisom Ljubičićem, koji se također prijavio na natječaj, no njegova rješenja nisu ušla ni u prvih deset. On smatra da motiv na kovanici eura uopće nije trebala biti životinja kuna.
“Natječaj je raspisan potpuno amaterski i zato se dogodilo puno toga, ne samo ovaj incident. Radi se o tome da je dozvoljeno da se natječu svi i u toj varijanti je stiglo više od 1300 radova. Osnovane su dvije komisije, od kojih jedna, tobože, pokriva institucije. Ukupno je 20 članova u dvije komisije. Apsurd je da su dvije komisije analizirale motive. One nisu analizirale novac kao takav, koji će sada biti naš i pripadati Hrvatskoj, nego se gledalo tko je napravio najbolju kunu, tko je napravio najbolju glagoljicu, tko je napravio najbolju kartu Hrvatske i tko je napravio najboljeg Teslu”, rekao je Ljubičić.
Bilo je puno više motiva po kojima je Hrvatska prepoznatljiva
Ističe da se u navedenim motivima što se samog njihova izgleda ne može puno promijeniti, ali da postoji druga stvar. “Stvar je u tome da se postigne originalnost, a originalnost se zasniva na ukupnom konceptu, a ukupni koncept mora definirati Hrvatsku kao pojam unutar kojega su motivi koji su zadani”, rekao je dizajner, dodavši da je u natječaju zapostavljen pojam što je tu Hrvatska, kao i činjenica da će euro postati i naš novac.
VEZANE VIJESTI
“Ako analiziramo taj model, karta Hrvatske je poznata samo nama i susjedima, glagoljica je pismo koje je staro i više nije živo. Kuna se vuče kao pojam, imali smo naziv novčanice, ali nisu kunu doživljavali kao životinjicu koja je nešto važna. Ona ni svojim izgledom nije nešto reprezentativna. Ima puno tih životinja koje slično izgledaju. Ako bismo se upuštali u te motive, onda bismo mogli razmišljati koji motivi su valorizirani u svijetu, naši su, a nisu prepoznati kao naši, poput kravate, za koju svi znaju, ali ne znaju da je naša ili psa dalmatinera, za kojeg svi znaju, a ne znaju da je naš. Dakle, ne radi se o grbu i kockicama, nego o dizajnerskom identitetu. Moramo brendirati Hrvatsku na taj način”, rekao je Ljubičić.
Smatra da u komisiji koja je birala dizajn bilo ljudi koji nemaju veze sa strukom, kao i da natječaj uopće nije trebao raspisati HNB. “U raspisu natječaja bio je naveden određeni broj ljudi, njihova imena i funkcije, poput bankara, koji su smiješni i nemaju veze s dizajnom. Natječaj je trebalo raspisati Ministarstvo kulture, jer to je projekt kulture, s Društvom dizajnera, i da unutar toga bude pet ili sedam članova žirija, koji su vrlo profesionalni i znaju što rade”, rekao je Ljubičić.
A gdje su kvadratići?
Nije se, rekao je, dovoljno razvio ni motiv kvadratića, po kojima je Hrvatska prepoznatljiva, a koje je on predstavio u svojim prijedlozima. “Ja sam pokušao taj kvadrat razviti, mi imamo motiv koji je idealan i trebalo ga je samo staviti. Utvrdio sam da nema baš nekog dobrog dizajna u raznim primjerima i zato sam mislio da se ovaj naš izdvoji da netko kaže – gledaj ovu zemlju, gledaj ovaj dizajn, gledaj ovaj motiv”, rekao je Ljubičić, koji smatra da se natječaj treba poništiti.
“Ja mislim da bi bilo jako pametno da se skroz poništi cijeli natječaj. Ne zato što je kontaminiran jedan primjer, nego se vidi rezultat. Ja predlažem Društvu dizajnera da uputi pismo Vladi, Ministarstvu kulture i HNB-u i da kaže da je cijeli rezultat užasan. Još uvijek imamo vremena. Hrvatska može bolje. Ostali smo na pojmu koji je rekao Stjepan Radić, Hrvatska je zapušćena. Tu je ta teza, kad ćemo napraviti pravi korak?”, upitao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare