Države članice trebaju se što prije dogovoriti oko prijedloga novog paketa o azilu i migracijama jer će bez toga stalno ići od krize do krize”, izjavio je u petak hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

“Ako se Europska unija prema pitanju migracija ne postavi zajednički, a hoćemo i u to sam uvjeren, i ako se ne donese odgovarajući dokumenti, prije svega novi pakt o migracijama i azilu onda ćemo ići od krize do krize, a to nije rješenje”, izjavio je Božinović nakon izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova država članica.

Sastanak je sazvan zbog krize na srednjomeditaranskoj ruti i spora između Italije i Francuska oko prihvata migranata spašenih na moru, a sve veći izazov je i zapadnobalkanska ruta, na kojoj se bilježi veliki porast broja migranata.

#related-news_1

Europska komisija je prošli tjedan objavila akcijski plan za srednjodemeditaransku rutu, s nizom mjera čiji je cilj smanjiti broj ilegalnih prelazaka preko Sredozemlja i pojačati solidarnost između država članica.

Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas je u petak, prije početka ministarskog sastanka, najavio da će Komisija uskoro pripremiti i akcijski plan za zapadnobalkansku rutu.

Božinović kaže da su u posljednje vrijeme rapidno počeli rasti brojevi ilegalnih migranata i na zapadnobalkanskoj ruti. Rekao je kako očekuje da će Komisija izići s akcijskim planom za zapadnobalkansku rutu početkom prosinca.

“Suočavamo se s jednim novim trendom povećanih migracija na koje EU mora naći odgovora. Uvjeren sam da će ih naći iako nije uvijek jednostavno doći do najefikasniji politika, ali mislim da se sada stvari kristaliziraju”, rekao je Božinović.

Na pitanje ima li Hrvatske kakve prijedloge za rješavanje migrantske krize, Božinović je rekao da se Zagreb zauzima za to da se svi migranti registriraju ne samo na vanjskim granicama EU-a, nego da u to treba uključiti i susjedne zemlje iz regije. Također je rekao d se moraju poštovati obveze preuzete kroz bilateralne sporazume s EU-om, prije svega one o readmisiji, povratku migranata u države iz kojih su došli.

Božinović kaže da je jedan od većih razloga zašto je došlo do porasta migrantskog pritiska na zapadnobalkanskoj ruti liberalizacija viznog režima u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Zato se na zapadnobalkanskoj ruti pojavljuju državljani zemalja poput Kube, Burundija, Gvineje Bisao, Indije, koje dođu komercijalnim letovima na zapadni Balkan i onda uz pomoć krijumčara pokušavaju doći na teritorij EU-a.

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson je najavila da će u akcijski plan za zapadnobalkansku rutu uključiti i prijedloge koje je u svom pismu Komisiji istaknuo austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner.

U tom pismu, Karner između ostaloga, predlaže pilot projekt za brze postupke azila na vanjskim granicama EU-a, zatim direktivu koja bi omogućila brzo odbijanje zahtjeva za azilom državljana koji dolaze iz sigurnih zemalja te pojačano raspoređivanje snaga Frontexa na vanjske granice EU-a i u trećim zemljama. Karner ističe i da “fizičke barijere” moraju biti priznate kao prihvatljiva zaštitna mjera koja se može financirati europskim sredstvima.