EP je dobio odluku i ne bude li nekih većih iznenađenja, Hrvatska 1. siječnja postaje dio šengenskog prostora. Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije u Točki na tjedan govorila je o praksi ilegalnog protjerivanja migranata s hrvatskog teritorija, a izrazila je i bojazan da bi se nakon toga moglo dogoditi da dođe do većeg pritiska migranata na granice, ali i još žešćeg odgovora hrvatske policije.

“Nije se mnogo promijenilo. Na našim granicama i dalje svjedočimo nezakonitim protjerivanjima. Smanjio se intenzitet nasilja, primjećujemo novu praksu prolaska ljudi kroz hrvatski terotorij. Možemo pretpostaviti da promjena prakse ima veze s konkretnim događanjima iz prošle godine, od snimki premlaćivanja do presuda ESLJP-a… To su bile situacije koje su potaknule oprez hrvatskih vlasti, ali u prvih osam mjeseci bilo je 2.600 protjerivanja s hrvatskog teritorija na nezakonit način. To je zabilježilo Dansko vijeće za izbjeglice, a u zadnja dva mjeseca znamo za prakse pritvaranja ljudi u policijske kombije na šest do osam sati bez pristupa hrani, vodi ili zahodu. Vidimo da se prakse u srži nisu promijenile, da na van pokušavamo prikazati da je Hrvatska spremna za Šengen”, govori Kekuš.

Na pitanje znači li to da je hrvatska policija postala opreznija, Kekuš kaže: “Više ljudi prolazi kroz hrvatski teritorij. Stječe se dojam da se sve radi po peesu, a nažalost i dalje imamo brojna svjedočanstva ljudi da se radi na isti način.”

“Ovakve prakse nisu samo u Hrvatskoj, u interesu je EU-a da Hrvatska postane članica Šengena i preuzme ulogu čuvarice vanjskih granica EU-a”, objašnjava. Kekuš je upozorila i da u Hrvatskoj još uvijek nema adekvatnih kazni za počinitelje nezakonitih protjerivanja.

“Nažalost na granicama vidimo da Hrvatska konkretne prakse nije promjenila”, kaže.

Od 1. siječnja, kad Hrvatska postane članica šengenskog prostora, možemo očekivati i veći pritisak migranata na granice, ali i žešći odgovor hrvaske policije. “Najviše se pribojavamo ponovne eskalacije protjerivanja jer će se od RH očekivati da čuva vanjske granice EU-a. Ishod će ovisiti o europskim migracijskim politikama, a to ne ide u dobrom smjeru, predlaže se svojevrsno legaliziranja unutarnjih pushbackova. To bi značilo da će se drugim državma članicama omogućiti vraćanje ljudi na hrvatski teritorij”, kaže.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.