Crni je petak, dan kada trgovine mame kupce sniženim cijenama proizvoda. Prema procjenama, hrvatski će građani potrošiti čak 10% više novca nego lani kada je izdano gotovo četiri milijuna računa, a vrijednost im je iznosila gotovo 500 milijuna kuna. Sve češće potrošači kupuju impulzivno. Udruge banaka i policija zato pozivaju kupce na oprez, posebno kad je riječ o kupovini putem interneta.
Hrvatski građani bi ovog Crnog petka, prema projekcijama Hrvatske gospodarske komore, mogli potrošiti preko 70 milijuna eura. Čak 10% više nego lani. A najviše se troši na odjeću i obuću te bijelu tehniku.
Za kupnju željenog proizvoda čekalo se u redovima. No, nisu svi oduševljeni popustima, neki od građana iskazali su nezadovoljstvo:
“Uopće nije nikakva ponuda, popusti su zapravo 20%. Nije to Crni petak, trebalo bi biti bar 80%.”
“Imam svega, uvijek kažem, ako baš padnem u nesvijest onda ću to kupit, inače mi ne treba.”
Ipak, to što će se potrošiti više ne znači da će kupci i dobiti više za novac. Jer, inflacija je učinila svoje, ali neke građane inflacije ne zabrinjava:
“Ja ne kupujem, imam druge koji kupuju za mene. Tako malo kupujem da se ne moram zabrinjavati.”
I navike kupaca su se promijenile. Sve više ljudi preferira kupovinu na internetu. Pitali smo građane koliko često kupuju online:
“Za neke provjerene proizvode neki put se više isplati kupiti ih online jer se nude veći popusti.”
“Dosta mojih prijateljica voli kupovati online pa ako je potreba, lakše im je vratiti.”
No, kupovina putem interneta nosi svoje rizike. Zato potrošačke udruge i policijske uprave upozoravaju građane, dobro pazite kome i kako dajte svoje podatke.
“Mudro istražiti ime te stranice, vidjeti je li negdje već prijavljena, jesu li drugi ljudi imali pozitivna ili negativna iskustva. Ako ste malo educiraniji internet korisnik, onda možete pogledati kada je ta domena registrirana i otkad taj dućan postoji. Ako je kreirana u zadnjih mjesec, dva, tri, onda je to već znak za uzbunu”, objasnio je informatički stručnjak Marko Rakar.
Ako do uzbune i dođe, potrebno je odmah kontaktirati banku i blokirati karticu.
Psiholozi kažu, za sve je kriv endorfin, hormon zadovoljstva koje mnogi osjete dok kupuju. No, i taj osjećaj ima rok trajanja.
“Možda je najbolje da svi ljudi znaju da putuju malo gore, malo dolje. Ja im stalno pokušavam objasniti – bolje vam je da ste po crti, ali onda mi znaju reći, to je dosadno. Bolje je da putujemo pa se veselimo, ako malo poslije plačemo, to nije toliko važno”, rekao je psiholog Ivan Modrušan.
Važno je, međutim, biti svjestan ekološkog problema koji proizlazi iz impulzivne kupovine.
“Tekstilna industrija je jedan od glavnih zagađivača i zadužena je za čak 10% globalnih emisija stakleničkih plinova. Proizvodnja i potrošnja tekstila se između 2000. i 2015. godine udvostručila, a uporabna vrijednost predmeta se smanjila se za čak 36%”, kazala je Anamarija Mileusnić, Zelena akcija.
Svaki Europljanin godišnje baci čak 11 kilograma odjeće. Zato bi, prije sljedećeg odlaska u trgovinu, možda bilo bolje prisjetiti se što već imamo u vlastitom ormaru.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!