Kruzer Scenic Eclipse II napravljen u riječkom brodogradilištu Trećem maju danas će isploviti iz luke. Brod je izgrađen u suradnji s australskim brodograditeljem na način da su ga Australci financirali dok je Treći maj izrađivao brod u simbiozi s njima. Direktor Trećeg maja Edi Kučan tim je povodom razgovarao s reporterom N1 Rankom Stojancem.
Kučan pojašnjava suradnju s Australcima: “Oni su kao turistička organizacija Scenic grupa oformili svoju grupu koja je na našem lokalitetu na brodogradilištu i zajedno s nama su izradili brod. Konstrukcija je onakva kakva bi bila sasvim normalna za izgradnju ovakvih brodova. Što se tiče trupa i javnih prostora, strojarnice, taj dio smo u potpunosti opremili njihovim materijalom. Prostor putnika i javnih prostora je odradio australsku MKM skupa sa svojim suradnicima”.
Treći maj je, kad se krenulo u izgradnju, bio bez sredstava i ovo je bio jedan od vidova spašavanja Trećeg maja. Direktor kaže: “Ovo je meni dosanjani san. U prosincu 2019. smo potpisali ovaj ugovor. Bili smo vizionari i bili smo svjesni da ćemo mi to odraditi. Skupa sa Scenic grupom dogovoren je jedan model kojim je Treći maj nastavio kontinuitet gradnje. Neovisno o potpisanom ugovoru smo imali mjesečnu realizaciju po kojoj smo bili i plaćeni”.
Opisao je karakteristike broda: “Brod je dugačak 168 metara, 19.9 metara širine. Ima sveukupno do 400 ljudi na brodu. Izrazito visokog standarda hotela 6 zvjezdica. Para led bez daljnjega, mora imati takvu klasu da bi mogao ploviti tamo gdje plovi, a to je Južni pol i Sjeverni pol u segmentima kad su te zone otvorene za plovidbu”.
Grupa Scenic je uzela u koncesiju cijeli prostor borodgradilišta na deset godina. “Zajedno smo gradili ideju i opstojnost Trećeg maja upravo na tome da će se na ovom lokalitetu izgraditi pet brodova. Da nije bilo covida imali bismo danas drugi, a možda i treći brod. Ideja je bila da se napravi pet brodova komercijalnog iznosa oko 900 milijuna eura kako je australski brodovlasnik najavio”.
Kad je riječ o prepirci s Uljanikom oko vlasničkih udjela, kaže: “Mi moramo riješiti neke stvari. Nakon bankrota Uljanik grupe, hrvatski zakoni nisu poznavali rješavanje tako složene organizacije. Kao što je bio Lex Agrokor, trebalo je i ovdje riješiti Lex Uljanik. Mislim da se u jednoj osnovnoj stvari pogriješilo gdje je rečeno da će se sve obaveze Uljanik grupe rješavati prebojima tako da je više od 600 milijuna kuna trećemajskih otišlo u rupu u Uljanik brodogradilište, a danas Uljanik holding od nas potražuje 140 milijuna kuna”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
