Izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis razgovarao je s Tihomirom Ladišićem u Novom danu N1 televizije o tome kako je moguće da je uvođenje eura bilo tehnički uspješno, a ipak izazvalo nepošten rast cijena. Komentirao je i to kako Europska komisija gleda na procjenu Eurostata koji Hrvatsku smješta na dno po prosjeku plaća i na vrh po porezima, ali i brojne druge aktualne teme.
Dombrovskis kaže kako se EK bavi brojnim pitanjima povezanim s Europom, a trenutno je najopasnije od tih pitanja agresivna politika Rusije i ruska agresija na Ukrajinu. “Paralelno s tim moramo se nositi i s posljedicama rata, visoke cijene energenata su među njima”, kaže.
U svim zemljama eurozone inflacija je oko 2 posto, prema procjenama ECB-a, kaže Dombrovskis dodajući da će središnja banka nastaviti s oštrim mjerama, ali da moraju postojati ciljane mjere oko visoke cijene energenata. “Pitanje je i što svaka zemlja čini, kako podupire građane i tvrtke, kakav je odgovor na fiskalnu politiku”, govori.
Na pitanje što misli rješavaju li se problemi u Hrvatskoj na pravi način, Dombrovskis odgovara kako su slični problemi u cijeloj Europi. “Neki su neopravdano povisili cijene zbog eura i Vlada se hvata u koštac s time. Ali, moramo biti svjesni da postoji šira inflacija. Što se tiče mjera u pogledu energenata, EK je preporučio strukturiranje potpore dvostrukom razinom cijena. Hrvatska je uvela nešto prilično slično tome”, kaže.
Dombrovskis je ranije rekao kako je oko 70 posto mjera krivo izraženo, a sada objašnjava da se ta brojka odnosila na sve države članice i način na koji podupiru domaćinstva u slučaju visokih cijena energenata. “Doista, 70 posto mjera nisu ciljano strukturirane, zbog toga smo vodili pregovore s državama članicama. Želimo bolje, ciljane mjere”, kaže.
Dodaje i kako sve države imaju državnu intervenciju u nekom obliku kao odgovor na krizu.
“Puno smo fleksibilniji u tome da države mogu podupirati poduzeća i tvrtke, to je bio odgovor na koronakrizu, a onda i rat u Ukrajini. Sve se svodi na pronalazak prave ravnoteže, kako državne intervencije ne bi utjecale na konkurentnost i sprječavale razvoj tvrtki i poslovanja. Očito da to nije slučaj i da su potrebne intervencije u vremenu krize”, kaže i ponavlja kako je potrebno naći ravnotežu i da je jako važno da pravila budu jednaka za sve.
Prema Eurostatu, Hrvatska je na dnu po prosjeku plaća, a na vrhu EU-a po iznosima poreza koji se plaćaju. Dombrovskis kaže kako je važno vidjeti što se događa po pitanju konkurencije i produktivnosti. “Rast plaća mora ići pod ruku s produktivnošću. Razvoj produktivnosti je manji u EU-u nego u SAD-u i drugim velikim ekonomijama. Moramo vidjeti kako to povisiti. Vidimo da dolazi do procesa konvergencije, da u nekim državama Srednje Europe, uključujući i Hrvatsku, dolazi do rasta produktivnosti u odnosu prema Zapadu Europe”, govori. Teško mu je, kaže, predvidjeti kad bi Hrvatska mogla dosegnuti razinu zemalja Zapadne Europe jer to ovisi o brojnim faktorima. “Hrvatskoj su dostupni novci iz EU-a i Hrvatska je jedna od najvećih korisnica instrumenta”, kaže.
Povećanja cijena i euro
Uspješno tehničko uvođenje eura i povećanje cijena su dva odvojena pitanja, smatra.
Uvođenje nove valute je tehničko pitanje i tu je važno rade li bankomati, jesu li građani znali što ih očekuje i tu smatra da je sve bilo u redu. “S druge strane, postavlja se pitanje jesu li neki iskoristili prelazak na euro da dignu cijene. To je negdje bio slučaj i s tim se Vlada hvata u koštac i pokušava smanjiti negativan učinak”, govori.
“Prelazak na euro događa se u kontekstu visoke inflacije. Važno je odvojiti to je li povećanje cijena opravdano inflacijom ili je netko iskoristio to za neopravdano dizanje cijena”, kaže.
Što se tiče mogućeg uvođenja crnih listi, Dombrovskis kaže kako je u prijelaznom razdoblju važno da državne institucije budu aktivne i budno prate što poduzeća rade i da uvedu restrikcije nekih praksi.
Re-power Europe
“Što se tiče sankcija Rusiji, radimo na 10. paketu sankcija. Važno je da ostanemo na istom kursu i nastavimo vršiti pritisak na Rusiju kao agresorsku državu. NA razini G7 razgovara se o uvođenju ograničavanja cijena na naftne proizvode. to i dalje podliježe raspravi, to je već dizajnirano, osmišljeno i sad već neko vrijeme traju razgovori o razini tog ograničenja. Paraleleno s tim moramo vidjeti kako ćemo osigurati opskrbu energijom za sljedeću zimu. Ova zima ide prilično dobro. U skladištima imamo ruski plin koji smo ranije nabavili, a to neće biti slučaj sljedeće godine, moramo sada naći nove dobavljače. … Moramo se pripremiti za sljedeću zimu koja će biti drugačija”, kaže.
Prema njegovim riječima, Europi je cilj postati neovisna o ruskim energentima. “Moramo se odvojiti od Rusije koja energentima ucjenjuje i manipulira”, kaže.
Govoreći o uspješnosti Hrvatske u povlačenju europskih sredstava, Dombrovskis kaže: “Hrvatska je prilično uspješna u korištenju dostupnih europskih sredstava. Sada se radi na tome da dobije pristup dodatnim sredstvima iz Fonda stabilnosti. EK je dao produljenje rok za korištenje sredstava iz ovog fonda do lipnja.” Dodaje da je Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti dostupno milijardu eura i on vjeruje da je moguće iskoristiti sredstva do lipnja, kada završava rok koji Hrvatska ima.
Što se tiče minimalne plaće u zemljama članicama, Dombrovskis kaže kako EK donosi preporuke, a provedba ostaje na svakoj pojedinčanoj članici koja će sama odlučiti o tome.
“Moja glavna poruka je čestitka hrvatskim vlastima i narodu na ovom uspjehu i naglasit ću važnost provedbe reformi kako bismo osnažili europsku budućnost. Nadam se da je to svijetla budućnost”, kaže Dombrovskis.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!