E-savjetovanja u praksi: Koliko se komentara građana prihvati, a koliko ih se "primi na znanje?

Kako smo ranije pisali OVDJE, to je alat s kojim svaki građanin može aktivno sudjelovati u donošenju zakonskih i podzakonskih akata putem aplikacijee-Savjetovanja u sustavu e-Građani.

No ovih su dana pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i predsjednica udruge Projekt građanskih prava iz Siska Milana Kreća istaknule kako e-Savjetovanja, iako zamišljena kao alat za uključivanje građana, stručnjaka i organizacija civilnog društva u zakonodavni proces, često nemaju stvarnog učinka na sadržaj zakona "pa i nakon 13.000 komentara u 2024. godini".

Čak 42 posto komentara bez odgovora

Šimonović Einwalter i Kreća upozorile su na niz slučajeva u kojima su u e-savjetovanjima izostala obrazloženja pojedinih komentara te na neprihvaćanje čak i argumentiranih komentara. Pritom je pučka pravobraniteljica kazala kako, prema podacima kojima raspolaže, u prošlogodišnjim e-savjetovanjima čak 42 posto komentara nije dobilo odgovor ili je na njih odgovoreno tek da su "primljeni na znanje".

"Javna savjetovanja su u teoriji izvrsna stvar, ali u praksi prečesto ostaje dojam da su odrađena tek reda radi", istaknula je Šimonović Einwalter.

Tragom tvrdnji pučke pravobraniteljice, provjerili smo koliko je komentara običnih građana, stručnjaka i organizacija civilnog društva prihvaćeno u nekoliko recentnih, nedavno provedenih i zaključenih e-savjetovanja koja su pobudila najveći interes i imala najviše komentara. S tim da valja reći kako većina savjetovanja prođe gotovo nezapaženo, bez ijednog ili s vrlo malo komentara.

Stotine komentara, a prihvaćen jedan

U siječnju je, tako, provedeno e-savjetovanje o Prijedlogu Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine koji je izradilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ukupno je bilo 307 komentara na taj prijedlog, a u potpunosti je prihvaćen tek jedan jedini, dok je jedan prihvaćen djelomično. Ostalih 305 ili nisu prihvaćeni ili su primljeni na znanje.

Usporedo s tim, u siječnju je isto ministarstvo otvorilo i savjetovanje s javnošću za Prijedlogu akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine, a za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Od 102 komentara jedan je prihvaćen u cijelosti, a tri djelomično.

Pritom treba reći da je većina komentara suvislo pa i stručno obrazložena, iako ima i neozbiljnih pa i neprimjerenih komentara.

U odnosu na spomenute, skroz drugačije zvuči podatak da su prihvaćena 73 komentara, odnosno prijedloga na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunamaZakona o socijalnoj skrbi koji je u savjetovanje pustilo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. No, brojka posve drugačije zvuči kada se vidi da su bila čak 1.173 komentara na taj prijedlog. Dakle, okruglih 1.100 nije prihvaćeno.

Od 1339 komentara uvažena samo tri

Posve drugačiji udio prihvaćenih komentara, odnosno primjedbi i prijedloga, bilo je u savjetovanju provedenom u veljači o Zakonu o grobljima, koje je također otvorilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na čelu s Brankom Bačićem. Od 118 komentara prihvaćeno je čak 45, što je skoro 40 posto.

Bačićevo ministarstvo je u veljači u savjetovanje pustilo i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, ali od 128 komentara na isti nije prihvatilo nijedan.

Slično je bilo i sa savjetovanjem o Prijedlogu zakona o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga, koje je izradilo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Podneseno je 128 komentara, a za izradu konačnog prijedloga prihvaćen je tek jedan jedini.

Jedno od ovogodišnjih e-savjetovanja koje je privuklo najviše interesa bilo je ono o Nacrtu prijedloga zakona o fiskalizaciji, koji je izradilo Ministarstvo financija. Od čak 1.339 komentara stotinjak je djelomično prihvaćenih, a u cijelosti su prihvaćena tek tri ili 0,22 posto.

Neka savjetovanja privuku tisuće, neka nikoga

U ožujku smo pisali o tada predloženom Pravilniku o kućnom redu u zgradama. U e-savjetovanju o tom prijedlogu bio je 691 komentar. Prihvaćeno ih je 35, djelomično prihvaćeno 75, a stotinjak je "primljeno na znanje". Jedan komentar čak je ocijenjen "neprimjerenim" jer je neki građanin predložio da u Pravilnik treba unijeti da stanari moraju proći psihijatrijsko vještačenje.

Jedno od dosad provedenih ovogodišnjih e-savjetovanja bilo je i o Nacrtu prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju koji i nakon donošenja izaziva veliku raspravu u javnosti. Od 190 komentara predlagatelj - Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike - prihvatio je šest, što je tek tri posto od ukupnog broja. No isto je Ministarstvo u savjetovanju o Prijedlogu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom od 91 komentara potpuno prihvatilo čak 52, a osam djelomično.

Ministarstvo obrane 'prima na znanje'

U lipnju je, uoči donošenja u Saboru paketa vojnih zakona, Ministarstvo obrane otvorilo čak četiri e-savjetovanja: o Nacrtu prijedloga Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH, o Nacrtu prijedloga Strategije obrane Republike Hrvatske, o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske te o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani.

U sva četiri savjetovanja ukupno je bilo 347 komentara. Prihvaćeno ih je samo šest, a pedesetak je primljeno na znanje. Odgovor na većinu odbijenih komentara glasio je da "prijedlog nije suštinske prirode već pitanje izričaja".