Ekonomski analitičar Luka Brkić komentirao je prodaju Fortenove. Na pitanje jesu li Vlada i hrvatske obavještajne službe trebale nešto znati o prodaji Fortenove zbog njezine strateške važnosti prof. Brkić je odgovorio da jesu.
“U ovom konkretnom slučaju, Ministarstvo financija koje je taj nadzorni organ i u praćenju provođenja sankcija. Da nije riječ o sankcijama, o tom novom okviru, ove priče uopće ne bi bilo. Privatna kompanija, u koju ulazi neki investitor, fondovi rizičnog kapitala, on želi napraviti to što želi. U tom smislu bi sve bilo izvedeno lege artis.
VEZANA VIJEST
Međutim, ako se samo prisjetimo da je lex Agrokor bio zakon o strateški važnoj kompaniji, ako je proizvodnja hrane strateška grana, ako je ekonomska sigurnost nacionalna sigurnost, ako to sve jest i još pridodamo da je kod ovakve vrste privatnog kapitala koji dolazi kratkoročno zbog zarade, tzv. portfolio investicija, i ne potiče održivi ekonomski rast, tu ima dovoljno argumenata, onda ovo definitivno moramo smjestiti u kontekst nacionalne sigurnosti”, rekao je.
Naglasio je da je priča kompleksna, i financijski i pravno. “Odgovori nisu jednoznačni ako nemate sve relevantne informacije. U ovom trenutku ih očito nemamo. Međutim, sjedište kompanije je u Nizozemskoj i ona može izdati odobrenje umjesto Ministarstva financija, kad je riječ o Hrvatskoj, samo je o tome trebao biti obaviješten i hrvatski nadzorni mehanizam.”
Smatra da se odobrenje ne može dati retroaktivno. “Osim ako se nećemo držati onoga “da je u politici sve moguće”. Treba podsjetiti da je Hrvatska inzistirala na produljenju do 31. listopada i da ga je dobila, kao izuzetak, i indikativno je da je to provedeno baš 31. listopada – zadnji dan koji je taj okvir sankcija dozvoljavao.”
Što je interes šeika?
Na pitanje što zapravo zanima ulagača kao što je šeik Saif Alketbi – strateški razvoj kompanije ili komadanje pa brzo prodavanje – odgovorio je da je to fundamentalno pitanje.
#related-news_2
“U suštini imamo dvije vrste investicija. Portfolio investicije u koje ulaze i fondovi rizičnog kapitala, u njih se ulazi i mijenja vlasnička struktura kako bi je “raskomadao”. Grubo je reći, ali definitivno ima kratkoročni interes. On vrlo brzo bježi ako dođe do nekih šokova i onda imate bijeg kapitala, odljev, a istovremeno gubite političku kontrolu. Druga vrsta investicije su direktne strane investicije koje su dugoročnog karaktera, dovode u zemlju kapital, inovaciju, tehnologiju, tržište, zapošljavaju radnu snagu, domaću, osposobljavaju je s novim vještinama, znanjima.
Takve bi investicije po mom sudu trebale bez problema prelaziti međunarodne granice. Ovu, u ovom slučaju, prvu vrstu investicije po mom sudu ne bi trebalo raditi – pogotovo za ekonomije u nastajanju, nedovoljno razvijene zemlje. Za zemlje kao što je Hrvatska to može predstavljati veliki problem i nemate alata da na to odgovorite. Prema mom skromnom sudu, trebalo bi se vratiti na neku vrstu Bretton Woods monetarnog financijskog standarda”, istaknuo je Brkić u razgovoru za HRT.
Komentirao je navodno Alketbijevo pismo Fortenovi u kojem on tvrdi da će ući u kompaniju, donositi strateške odluke te čak kompaniju izvesti na burzu.
“To može biti istinito. No s obzirom na to da se bavi poslom kojim se bavi, njemu nije interes nikakav strateški razvoj te kompanije, dugoročno, jer se on tim poslom naprosto ne bavi. Na kraju krajeva i Sberbank je ušao u priču, u vlasničku strukturu jer nije mogao naplatiti svoja potraživanja od preko milijardu eura, ali već tada s najavom da će izaći. Jer banke se očito ne bave poljoprivrednom proizvodnjom”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!