Stručnjak za energetiku Igor Dekanić govorio je za N1 Studio uživo o cijenama plina, štednji energije i dolasku zime od koje strahuje cijela Europa.
“Cijene vjerojatno ne idu u nebo, to prije svega znači komplikaciju za zemlje koje morskim putem prevoze naftu iz Rusije, poput Grčke, Cipra, Italije i možda Portugala. Te zemlje se snalaze kako znaju, vjerojatno angažiraju treće prijevoznike, no to ne bi trebalo lansirati cijene u nebo”, rekao je stručnjak.
Od početka krize govorim da je teško preorijenirati se brzo i jeftino, kaže, a ako je EU prije krize uvozila 150 milijuna tone nafte iz Rusije, ne može se to preko noći okrenuti na drugu stranu.
“Izgradnja LNG terminala traje dugo dok izgradnja plutajućih terminala traje kraće, možda dvije godine, a i plutajući terminali su manjih kapaciteta”, rekao je Dekanić te dodao: “S druge strane, SAD je rekao da će osigurati koliko god treba LNG temrninala Europi, ali ne mogu. Oni ih sad imaju dva, a dva su u izgradnji, njima isto treba vremena i novaca”.
Navodi kako zbog toga EU nije postigla ciljeve kod energetike, a to je odustajanje od uvoza ruske nafte.
“Nije sve počelo s ratom u Ukrajini”
“Kod energetike je glavna ekonomska karakteristika da teško odustajate od korištenja nekog oblika energije jer vam za to treba i novca i vremena. Nije sve počelo s ukrajinskim ratom, počelo je sve godinu dana prije s geopoolitičkom eskalacijom”, kaže.
Dekanić kaže da se vidjelo da sporazum iz Minska ne provodi nijedna ni druga strana i kad je eskalirao geoplitički sukob, već tad je eskalirala cijena nafte.
EU je prije toga u epidemiji Covida želeći još više utjecati na cijenu plina, sav plin gurnula u trgovanje na burzama, kaže, a zbog tržišta plina sezonskih zaliha, cijene su već tad skočile, a kad je Rusija napala ukrajinu, cijenu su još više otišle gore.
VEZANA VIJEST
“Praktično se ponovila ona energetska kriza iz ’73/74 samo s naglaskom na plin i naglaskom na Europu, a ne na svijet i SAD. Propašću socijalizma, taj cijeli koncept tržišta je trijumfirao, EU je mislila da je koncept ljudskih sloboda trijumfirao. Europa živi u miru i prosperitetu već zadnjih 30 godina”, rekao je Dekanić.
Europa i razvijeni dio svijeta već desetljećima žive u razdoblju dobrog života i ekonomskog prosperiteta, demokratskih sloboda, individualizma i udobnosti, navodi energetičar. “Europa od pada Berlinskog zida uživa taj komfor i ona je na neki način navikla na to, ljudi sad teško prihvaćaju oskudicu. Socijalizam kao sustav je propao jer su se ljudi odlučili za konkurenciju, ljepotu i udbonost, a ne za solidarnost i odrivanje”, kaže.
“Pitanje je kakva će biti zima”
Smatra da je pitanje kakva će biti zima, te navodi da će stanovništvu u Europi biti svega toga dosta, vjerojatno će se nastaviti javni pritisak na vlade pa će morati tražiti neko mirno rješenje.
“Trebaju se stvoriti političke okolnosti i politički mandat za posredništvo, Turska i Saudijska Arabija ih stalno nude. Elon Musk je predložio Donalda Trumpa kao posrednika”, kaže i dodaje: “S druge strane, vjerojatno će se stvoriti politički pritisak koji će zapadne vođe natjerati da zaraćene vođe natjeraju na primirje”.
Stručnjak kaže da se odmah stvorio pritisak koji je tražio mirno rješenje, a sad javno mišljenje u Europi ne traži mirno rješenje, nego pobjedu.
“Hrvatska je bila sretna kad Srbi nisu prihvatili Z4 rješenje jer to nije bilo dobro za Hrvatsku, a kad su to Srbi glatko odbili, mi smo smkoro pa bili sretni. Sad su u takvoj poziciji skoro Ukrajinci. Prvog dana agresije Amerikanci su donijeli zakon o najmu i zajmu, Ukrajinci će morati svo to oružje otplatiti, to je kredit, ne poklon. Ima ona izreka, nema besplatnog ručka”, kaže.
Na energiji živi industrija, proizvodnja i svakodnevni život, smatra. “Energija i hrana su dvije strateške monopolske robe bez kojih se ne može”, rekao je.
“Sad smo u boljoj poziciji”
Navodi da Hrvatska danas troši skoro četvrtinu energije manje nego 1981. godine prije početka naših kriza i ratova. Deindustrijalizacija se smatrala lošom taktikom, ali danas kad je gospodarstvo orijentirano na uslužne djelatnosti, Hrvatska je u boljoj poziciji.
“Mi smo sad u sretnoj situaciji, nama se u krizi dogodilo to da imamo relativno dovoljno energije za opskrbu svog tržišta i okolnih zemalja. Počet će ralizacija plutajućih LNG terminala, Hrvatska će potencirati i forsirati izgradnju obnovljivih izvora energije. Imamo velik potencijal u geotermalnoj energiji, a brojni gradovi su već inicirali te programe geotermalne energije.
Zaključuje da se u krizi prestrukturiranja rade pod mus jer su pod pritiskom vanjskih faktora.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!