Epidemiologinja HZJZ-a: Omikron je načičkan mutacijama kao božićno drvce

Najnovije brojke novozaraženih u Hrvatskoj su u padu.

"Mislim da bi mogli reći da smo postigli plato, ali još uvijek nismo onaj silazni trend uspostavili što nam je cilj. Ono što nas malo muči je visoki udio pozitivnih, 32 posto pozitivnih, ali on se isto smanjuje. Vjerujem da idemo ka smirivanju vala", rekla je Petrović.

"Problem su i dalje bolnice, kapaciteti koji su opterećeni, 70 posto kreveta i jedinica intenzivnog liječenja te broj umrlih s kojim ćemo se morati suočavati. Izazov su blagdani, zima koja nas tjera u zatvorene prostore i druženje te novi soj koji je puno zarazniji i o kojem moramo voditi računa", kazala je Petrović za RTL.

Komentirala je i ima li taj pad veze sa sve većim brojem cijepljenih.

"Virus nailazi na barijeru koju stvaraju cijepljeni ili prokuženi"

"Mislim da je to kombinacija više okolnosti. Epidemija inače ima uzlazni dio pa plato, pa silazni, a u biti definirana je pomakom osjetljive populacije u imunozaštićenu, što se može dogoditi prebolijevanjem ili cijepljenjem. Virus počinje nailaziti na barijeru koju stvaraju ti koji su prokuženi ili cijepljeni i ne može se tako lijepo udomiti", kazala je.

Na pitanje koliko imamo preboljelih u Hrvatskoj, kazala je da ih ima oko 15 posto i da su to oni čije je preboljenje službeno potvrđeno.

"Ali imamo jedan dio koji se ne prikazuje u statistici, oni koji se nisu testirali jer nisu imali simptome i nemaju pojma da su bili zaraženi ili su imali blage simptome i nisu mislili da je u pitanju korona", kazala je.

"Mlađi čine velik dio oboljelih, ali zanemarivi postotak umrlih"

S obzirom da je sve više mladih zaraženo, Petrović je odgovorila i na pitanje znači li to da su starije rizičnije skupine sigurne.

"Naše starije dobne skupine, 65 plus, jesu procijepljeni oko 70 posto, ali to nije dovoljno. Pretpostavljam i da su starije osobe pažljivije, nose masku i drže distancu jer u svjesni rizika od korone, dok su mlađi u većoj interakciji, manje misle o koroni jer smatraju da su manje rizični, što u principu i jesu. Kad gledate starije od 65 oni čine 15 posto ukupnih oboljelih, ali čine 90 posto umrlih. Mlađi čine velikih dio oboljelih, ali zanemarivi postotak umrlih, manji od 0,5 posto, i manje i to su mlađi koji su imali komorbiditete, bili su rizična skupina", kazala je.

Petrović je kazala i da se u Hrvatskoj ne razmatra obavezno cijepljenje.

"Mi i dalje se nadamo da će građani koji spadaju u rizične skupine shvatiti da je rizik od koronavirusa veći od cjepiva. Imamo jedan veliki bazen necijepljenih od preko pola milijuna koji bi se trebali cijepiti", kazala je.

"Omikron je načičkan mutacijama kao božićno drvce"

Osvrnula se i na novi soj omikron te prokomentirala njemačkog epidemiologa koji je kazao da je novi soj možda božićni dar.

"Mogu reći da je omikron toliko načičkan mutacijama kao božićno drvce. Mi nemamo puno informacija. Ono što je izvjesno je da se radi o puno zaraznijem virusu jer ima puno više mutacija, njih 50 za razliku od alfe koja ima 23, a delta ima 17 mutacija. Od tih 50 njih 30 u tom spike proteinu koji je važan za širenje i inficiranje stanica i za imunost", kazala je.

Kazala je i da zaraženi omikronom imaju blaže simptome, ali da ima dosta i asimptomatskih slučajeva.  Kazala je i da je došlo do pogrešne interpretacije da je omikron nastao u kombinaciji delta soja i HIV-a.

"Nije došlo do rekombinacija između ta dva virusa. Moguće je da je u HIV pozitivnoj osobi virus imao puno više prostora da se umnožava", kazala je.

"Zabrinjavajuće varijante dolazi iz dijelova svijeta koji imaju nisku procijepljenost"

Petrović je komentirala i tvrdnje antivaksera kako virus mutiraju kod cijepljenih.

"Ne razumijem tu logiku, ali kad pogledate odakle dolaze varijante koje izazivaju zabrinutost to su Indija, Afrika, gdje je niska procijepljenost", kazala je.

Govoreći o smanjenju imuniteta i padu broja antitijela, zbog čega se ljude poziva da se cijepe trećom dozom, kazala je da postoje dvije vrste imunosti.

Dvije vrste imunosti

"Kada govorimo o imunosti govorimo o dvije vrste. One koja je antitijelima posredovana i uglavnom antitijela štite, grubo govoreći od infekcije, a stanična imunost štiti od teških oblika bolesti i hospitalizacija. Što se tiče antitijela, ona protokom vremena padaju. Stanična imunost je ta koja je prilično učinkovita i drži", kazala je.

Na kraju je prokomentirala i kritike onih koji su preboljeli koronu i bune se da ih se ne uzima u obzir jer im COVID potvrde kraće traju, a neki ističu i da im se broj antitijela s vremenom povećao.

"Ovo što kažu pokazuju rezultati istraživanja. Moramo naučiti o tome koliko imunost traje. Vidjet ćemo kakve će mjere trebati se poduzeti", zaključila je Petrović.