Standard građana u Hrvatskoj blago je poboljšan u 2022. godini i bio je točno za četvrtinu niži od prosjeka Europske unije, pokazale su u utorak prve procjene europskog statističkog ureda.
Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države odnosno nevladine organizacije, napominju u europskom statističkom uredu.
Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama.
I u 2022. najvišim se standardom, iskazanim stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, mogao pohvaliti Luksemburg, za 36 posto većim od europskog prosjeka. Kriza je ipak uzela danak, budući da su u 2021. bili 46 posto iznad prosjeka.
Hrvatska uz Slovačku
Slijede Njemačka i Austrija s potrošnjom otprilike za petinu višom od prosjeka EU-a.
Najbliži su prosjeku Italija, Cipar i Litva.
Slovenija, Španjolska, Portugal, Rumunjska i Malta zaostajale su za prosjekom od 10 do 15 posto.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižim standardom u 2022., iskazanim stvarnom osobnom potrošnjom po stanovniku, nižim za 25 posto nego u EU. U 2020. godini bio je niži za 28 posto.
Najbliža je Hrvatskoj u 2022. bila Slovačka, koja je za prosjekom zaostajala za 27 posto. U skupini su i Grčka, Mađarska i Estonija gdje je potrošnja bila oko 30 posto ispod prosjeka.
Najnižu razinu stvarne osobne potrošnje po stanovniku bilježila je i prošle godine Bugarska, za trećinu nižu od prosjeka EU-a.
Metodološka prednost Luksemburga
Luksemburg je prošle godine potvrdio i poziciju zemlje s najvišim BDP-om po stanovniku, više nego dva i pol puta većim od prosjeka.
U Eurostatu podsjećaju na veliki udio inozemnih radnika u radnoj snazi kneževine.
“Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku.”
Luksemburg znatno manje odskače od prosjeka EU-a u kategoriji stvarne individualne potrošnje budući da inozemni radnici troše dohodak u matičnim zemljama, objašnjavaju statističari.
Manji zaostatak
Irska je pak potvrdila drugo mjesto s BDP-om po stanovniku više nego dvostruko većim od prosjeka, izračunali su statističari.
U Danskoj i Nizozemskoj bio je veći otprilike za trećinu, u Austriji za četvrtinu, a u Švedskoj i Belgiji za petinu.
Najbliže su prosjeku i lani bile Francuska, Malta i Italija.
Slovenija, Cipar, Češka, Litva i Estonija bile su oko 10 posto ispod prosjeka.
Poljska, Mađarska, Portugal, Rumunjska i Latvija zaostajale za prosjekom od 20 do 30 posto, a u skupini je i Hrvatska s BDP-om po stanovniku za 27 posto nižim od prosjeka EU-a. U 2021. zaostatak za Unijom iznosio je točno 30 posto.
Daleko najniži BDP po stanovniku bilježila je prošle godine Bugarska, za 41 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju procjene Eurostata.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare