fAktiv za N1: Postoji alternativni politički put za Hrvatsku, ne damo da nas uvjere da je to utopija

“Kada proleter tada uzvikne: ‘Moja žena!’, on će u mislima dodati: ‘Drugari­ca mojih ideala, suputnica mojih borbi, majka moje djece za buduće borbe.’”

Tako je govorila Clara Zetkin 1896., prije 130 godina, u govoru na Kongresu Socijaldemokratske partije Njemačke, nazvanom Nur mit der proletarischen Frau wird der Sozialismus siegen (“Samo s proleterskom ženom socijalizam će pobijediti"). Upravo je Zetkin 14 godina kasnije, 1910., na konferenciji Druge internacionale u Kopenhagenu, Zetkin predložila obilježavanje Međunarodnog dana žena:

"[…] socijalističke žene svih zemalja svake će godine obilježavati Dan žena, čija glavna svrha mora biti pomoći u postizanju prava glasa za žene. Taj se zahtjev mora rješavati u vezi s cjelokupnim ženskim pitanjem prema socijalističkim načelima. Dan žena mora imati međunarodni karakter i treba ga pažljivo pripremiti.“

10. Noćni marš

Međunarodni dan žena u Zagrebu će ove nedjelje, 8. marta 2026., 10. puta biti obilježen Noćnim maršem, manifestacijom međunarodne solidarnosti o kojoj je Zetkin pričala prije više od 100 godina. Ususret maršu, koji počinje okupljanjem ispred Hrvatskog narodnog kazališta u 18 sati, razgovarali smo s djevojkama iz fAktiva, feminističkog kolektiva koji se i ove godine pobrinuo za organizaciju.

Recite nam malo o generalnim ciljevima ne samo nedjeljnog marša nego vašeg društvenog aktivizma. Kako je raditi i organizirati se u atmosferi političke rehabilitacije ustaštva i sve jačeg euro-atlantskog militantizma? Vidite li prostor za alternativni politički put RH?

"Feminizam za koji se borimo nedvosmisleno povezuje radnička i socijalna prava, antifašizam, antimilitarizam, borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i borbu protiv svih oblika eksploatacije."

"Organizirati se danas jest, bez patetike, čin hrabrosti: znači pristati javno djelovati u atmosferi povijesnog revizionizma i normalizacije ustaških simbola, ali i u kontekstu sve jačeg euro-atlantskog militarizma koji se predstavlja kao jedini mogući horizont sigurnosti. U takvoj klimi svako inzistiranje na miru, socijalnim ulaganjima i javnim dobrima proglašava se naivnim ili nerealnim. Čak i ekstremističkim. Istovremeno, novca za oružje uvijek ima, dok za zdravstvo, stanovanje ili socijalnu skrb navodno nema."

"Mi ne pristajemo na tu logiku. Ne pristajemo na društvo koje istodobno rehabilitira gubitničku fašističku prošlost i bez zadrške prihvaća militariziranu sadašnjost i budućnost. Antifašizam za nas nije folklor, nego politička obaveza."

"Postoji li alternativni politički put za Hrvatsku? Naravno da postoji. I ne damo da nas uvjere da je to utopija. Jer povijest ovog prostora poznaje drugačije tradicije: od antifašističke borbe do pokreta nesvrstanih koji su pokušavali graditi međunarodne odnose izvan blokovskih podjela i imperijalnih interesa. Danas alternativa znači ulaganje u javne sustave umjesto u naoružanje, socijalnu sigurnost umjesto tržišnog darvinizma. Ukratko, feministkinje uvijek zagovaraju jasan otklon od politike koja profit stavlja ispred života. To je minimum."

"Rad na maršu traži veliki broj volonterskih radnih sati"

Obilježavate jubilarni 10. Noćni marš - koliko rada, žrtvovanja I discipline je potrebno za tako nešto? Možete li nam reći kako društveni angažman utječe na vaše privatne živote, pogotovo u atmosferi linča koja dolazi s krajnje desne strane političkog spektra u RH?

"Rad na maršu traži veliki broj volonterskih radnih sati kroz gotovo pola godine: ove nas je godinu u kolektivu šesnaest i uz organizaciju samog marša, s obzirom na okruglu brojku, proizvele smo fanzin i promovirale ga, organizirale izložbu plakata i transparenata i benefit gig."

"Organizacija masovnog događaja sve je samo ne romantična: pola se vremena bavite ozvučenjem i tehnikom, pribavljate dozvole za struju i pozornicu, pripremate medijske izjave i vizuale za društvene mreže, brusite argumentaciju i preslagujete sadržaj."

"Društveni angažman utječe na privatne živote prvenstveno tako što smo još umornije, stanovi su nam prljaviji, serije neizbindžane. Ali marš sve to nadoknadi. Što se tiče atmosfere linča, na nju smo navikle jer je pobačaj, kojim se bavimo iz marša u marš, oduvijek bio glavna crvena krpa klerofašistima i desnici. Ti napadi samo potvrđuju koliko je feministička borba nužna."

Vraćanje na ulice

Međunarodni dan žena svoj izvor ima u socijalističkom pokretu s kraja 19. I početka 20. stoljeća; ključne figure svjetskog feminističkog pokreta poput Rose Luxemburg i Clara Zetkin bile su i predane marksistice i revolucionarne borkinje. Koliko je pokretu i, možda, samoj organizaciji marša, odmogla hrvatska tendencija sklizanja u povijesni revizionizam, pogotovo po pitanju nasljeđa socijalizma?

"Vraćanje ljudi na ulice za Osmi mart i vraćanje tom danu njegovog borbenog, političkog značenja od početka je u fokusu našeg rada. S obzirom na broj ljudi koji iz godine u godinu maršira, rekle bismo da se sugrađani i sugrađanke s time slažu."

"Naravno, svake godine pojave se i pitanja tipa zašto mart, a ne ožujak, i slične bedastoće koje pokušavaju banalizirati politički sadržaj. Ali mislim da je antifašističko nasljeđe u Zagrebu i Hrvatskoj i dalje snažno, unatoč revizionizmu, i da progresivne teme prolaze kod velikog broja ljudi, pod uvjetom da ih predstavite pitko i bez dociranja, jasno i bez skrivanja emocija."

"Nisu svi ljudi naravno uvijek ideološki artikulirani, ali vrlo dobro prepoznaju nepravdu u vlastitim životima. Kada povežete feminizam s radom, stanovanjem, nasiljem, javnim zdravstvom, svakodnevicom, tada postaje jasno da to nisu nišne teme, nego pitanja koja se tiču većine."

"Samo dođite"

Imate li poruku za ljude koje razmišljaju o tome da dođu, ali nemaju naviku (ili nisu dovoljno informirani) izlaziti na marševe/prosvjede?

"Samo dođite. Nedjelja je, sunce je, svima nam treba zajedništvo, nada, otpor, malo skandiranja, malo marširanja, red govora, red muzike. Marš je kao odlazak u tattoo studio, uvijek se vratite po još."