Sve je bliži rok do kojeg Hrvatska može povlačiti novac iz Europskog fonda za solidarnost u kojem je na raspolaganju 5,1 milijardi kuna za obnovu zgrada javne namjene. Četiri mjeseca ptrije isteka roka, Hrvatska je povukla manje od tri posto sredstava.

Premijer Andrej Plenković tvrdi da rok nije “sveto pismo” i može se produljiti u izravnim razgovorima s Europskom komisijom.

Je li premijer u pravu, pod kojim bi to uvjetima bilo moguće, koliko je izgledno da se to dogodi, je li Hrvatska do sada tako nešto i tražila, kao i kako objašnjavaju slabu iskorištenost sredstava, pitanja su koja smo postavili na Midday brifingu Europske komisije.

Glasnogovornik Stefan De Keersmaecker našoj je Ani Mlinarić odgovorio da Vlada Republike Hrvatske takvo što još nije tražila, ali je i decidirano odbacio mogućnost da se pod bilo kojim okolnostima rok od 18 mjeseci produlji.

“Europski fond solidarnosti pod nikakvim okolnostima ne predviđa produljenje roka od 18 mjeseci. Znate kakva su pravila, država članica koja zatraži pomoć iz Fonda ima točno 18 mjeseci nakon primitka tih sredstava da ih potroši. Kao što sam rekao, regulativa ne predviđa i ne dopušta nikakvu mogućnost produljenja tih 18 mjeseci i nismo od hrvatskih vlasti primili nikakav zahtjev za produljenje tog roka. Hrvatska je primila oko milijardu eura preko Fonda nakon potresa u Zagrebu i Petrinji. Također je važno naglasiti da je datum od kada se mogu povlačiti ta sredstva bio trenutak kada se nepogoda dogodila. Dakle, troškovi i štete koji su već u tom trenutku nastali mogu se pokrivati i popravljati sredstavima iz Fonda. Stoga, značajni iznosi su već osigurani. Što se tiče pitanja o produljenju roka, nismo zaprimili nikakav zahtjev s tom namjerom. Mogu jedino ponoviti da u tekstu propisa koji regulira pravila za korištenje sredstva iz Fonda ne postoji nikakva mogućnost da se iz bilo kojih okolnosti produljuje zadani rok od 18 mjeseci”, rekao je De Keersmaecker.

Članovi Vlade već mjesecima tvrde da će, ako Hrvatska to zatraži, Europska komisija odobriti produljenje.

Premijer je više puta ponovio: “Rok je u uredbi 18 mjeseci, ali nisu rokovi ‘sveto pismo’. Bitno je Komisiji objasniti okolnosti – jedan potres, drugi potres, covid i činjenicu da se krenulo, uz njihovu privolu, u konstrukcijsku obnovu i zato mislim da ćemo našu argumentaciju dobro objasniti i iskoristiti sredstva”.

A šef HDZ-ove saborske većine Branko Bačić u utorak je nakon koalicijskog sastanka tvrdio: “Povući ćemo sav novac do roka koji ističe 17. lipnja 2022., ako se ipak ne promijeni”.

Hrvatska se na Fond prijavila nakon zagrebačkog potresa, novac je na raspolaganju bio od kraja studenog 2020. a prvi su natječati raspisani tek u veljači 2021.

Stručnjaci za EU fondove kažu da se s prvim natječajima kasnilo, a u Vladi pak ponavljaju da nije isto obnavljati od potresa i, na primjer, poplava te da zbog toga povlačenje ne ide brzo. Od trenutka kada puni iznos sjedne na račun države članice kojoj su sredstva odobrena, država ima 18 mjeseci da ih potroši.

Fond je osnovan 2002. i do sada je iz njega isplaćeno 7 milijardi eura za 100-tinjak nepogoda koje su pogodile zemlje članice.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.