Hrvatska liječnika komora (HLK) ocijenila je u četvrtak kako je sustav specijalističkog usavršavanja liječnika zastario i nedovoljno kvalitetan te je krajnji trenutak za novi model po kojemu bi Komora od Ministarstva zdravstva preuzela javnu ovlast upravljanja ovim procesom.

Nerealno planiranje i neučinkovita provedba razlog su za promjene koje moraju biti opsežne jer postojeći model nije moguće popravljati različitim “zakrpama” u obliku izmjena i dopuna zakona i podzakonskih akata, smatraju u HLK.

Podsjećaju kako su prije šest godina izradili sveobuhvatan model specijalističkog usavršavanja koji već godinama “spava” u ladicama Ministarstva te očekuju da se pokrene proces prebacivanja te javne ovlasti na Komoru. Pozivaju ministra zdravstva Vilija Beroša na razgovor o novom modelu specijalizacija i provođenju nužnih pretpostavki za njegovu implementaciju.

Predsjednik HLK-a Krešimir Luetić ocjenjuje da je Nacionalni plan koji sada definira potreban broj specijalizacija nerealan.

“Prema Nacionalnom planu do kraja 2024. trebalo bi se usavršavati više od 3.800 liječnika, a od 2020. do danas popunjeno je tek 35 posto planiranog broja tj. 1.327 specijalizacija, što dovodi do procjene da se u preostale dvije godine neće ostvariti plan. Za obiteljsku medicinu Nacionalni plan predvidio je 504 specijalizacije u pet godina, ali trenutno tu granu medicine specijalizira tek 181 liječnik”.

HLK stoga predlaže model tzv. nacionalnih specijalizacija prema kojima bi liječnik specijalizirao za Republiku Hrvatsku, koja bi iz zasebnog fonda financirala specijalizacije liječnika.

Specijalizacije bi se raspisivale prema stručno i metodološki utemeljenom planu, a dodjeljivale bi se na transparentan način prema kriterijima izvrsnosti. Komorin model sadrži i osnivanje registra ustanova koje mogu provoditi specijalističko usavršavanje, kao i definiranje njihovog potrebnog kapaciteta za ovu edukaciju.

Navode i kako samo jedna trećina (29 posto) specijalizanata danas stječe vještine praktičnih postupaka primjereno stupnju specijalističkog usavršavanja a samo jedna petina (19 posto) sukladno planu specijalizacije. Više od polovice (53 posto) specijalizanata nije s glavnim mentorom nikada razgovarala o planu specijalizacije.

Novi koncept predlaže, među ostalim, uvođenje neovisnog nadzora rada mentora i njegove anonimne evaluacije od strane specijalizanata, osnivanje registra mentora, evaluaciju napredovanja specijalizanata a specijalizacije trebaju biti bazirane na stjecanju konkretnih kompetencija.

Komora ističe i kako u susjednim državama, Austriji i Sloveniji, specijalističkim usavršavanjem upravljaju liječničke komore, što se pokazalo vrlo efikasnim rješenjem, a i HLK ima stručne, podatkovne, kadrovske i upravljačke kapacitete za to.