Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat rekao je u petak u Saboru da će tranzicija na niskougljični razvoj pozitivno utjecati na niz makroekonomskih pokazatelja, a među ostalim do 2030. broj zapslenih povećati između 50 i 100 tisuća.

Predstavljajući prijedlog Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godine,  Mile Horvat je istaknuo da je u strategiji odabrano oko stotinu mjera koje se mogu primijeniti za smanjenje emisija u različitim sektorima.

“Analiza pokazuje da bi provedba mjera povoljno djelovala na niz makroekonomskih pokazatelja, porast BDP-a između 2,5 i 3 posto godišnje odnosno oko 11 milijarda kuna godišnje, povećanje broja zaposlenih između 50 i 100 tisuća do 2030. godine, porast prihoda od poreza za oko 1,6 milijardi kuna godišnje”, rekao je Horvat.

PROČITAJTE JOŠ

Zbog klimatskih promjena na djelu energetska tranzicija ka obnovljivim izvorima

Vijesti

15. svi 2021 0

Vijesti

15. svi 2021 0

Procjenjuje se da će za tranziciju prema niskougljičnom razvoju trebati od 39 do 66 milijarda kuna u razdoblju od 2021. do 2030. , odnosno od 107 do 168 milijarde kuna u razdoblju od 2031. do 2050.

“Hrvatska je odabrala put koji je za njezine građane najpovoljniji i osnovna poruka strategije je da smanjenje emisija stakleničkih plinova ne smije ugroziti gospodarski razvoj, te da provođenje mjera niskougljičnog razvoja trebaju financirati sami onečišćivači”, istaknuo je Horvat.

Dodao je kako će  Hrvatskoj na raspolaganju za projekte koji će imati pozitivan utjecaj na klimu biti novac iz EU-a u ukupnom iznosu od oko 62,4 milijarde kuna.

U scenariju postupne tranzicije u strategiji emisija stakleničkih plinova trebala bi biti smanjena za 33 posto u 2030. i 56 posto u 2050. u odnosu na referentnu 1990. Scenarij snažne tranzicije pak dimenzioniran je kako bi se postigao cilj smanjenja emisije od 80 posto u 2050. godini.

“Hrvatska kao dio EU dijeli klimatsku ambiciju iskazanu u Europskom zelenom planu Europske komisije od 2019. o tome da EU bude klimatski neutralna do 2050.”, zaključio je Horvat.

Vilim Matula (Klub zeleno-lijevog boloka) ocijenio je da u strategiji manjka prave hrabrosti i političke volje da se napravi pravi zaokret. “Unutar strategije i dalje su uključena nova istraživanja nafte i plina, te je predviđeno korištenje ugljena još sljedećih 20 godina”, istaknuo je.

Zvane Brumnić (SDP) ustvrdio je da se strategija toliko duga pisala da je u međuvremenu zastarjela podsjetivši na nedavno usvojen Zakon o obnovi gdje, uz konstrukcijsku obnovu, nije prihvaćena i energetska obnova zgrada.