Nakon tragedije u domu za starije osobe u Andraševcu, država je odlučila uvesti red u tu granu socijalne skrbi. Novim zakonom trebala bi se ukinuti kategorija obiteljskih domova. Podsjetimo, privatni domovi za starije su višestruko skuplji, mnogi neprimjerene kvalitete, a za ulazak u državni dom čeka se pak godinama. O problematici smještaja starijih ljudi u domove u Novom danu govorio je Silvano Hrelja, saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU).
Hrelja navodi kako ni u samom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ne znaju točan broj koliko ljudi je ostalo bez domova.
VEZANE VIJESTI
“Činjenica je da se neki ljudi upisuju u liste čekanja u više institucija. Procjena je da, ono što danas imamo, gotovo toliko još nedostaje. Imamo desetak tisuća mjesta u društvenim domovima, tisuću u privatnim domovima koje su izgradile općine i gradovi i oko deset tisuća u obiteljskim domovima. A prema upisima u liste čekanja, potrebe su gotovo dvostruke”, rekao je.
Obiteljski domovi dobili su negativnu dimenziju kroz neželjene događaje u nekima od njih, poput onog u Andraševcu, rekao je Hrelja, pojasnivši da je razlika u tome što državni domovi imaju nadzor i određene standarde, dok za obiteljske ti standardi nisu propisani i tu se radi o socijalnom poduzetništvu građana RH. “Boli me što su obiteljski domovi na stupu srama. Ima ljudi koji se stvarno trude, trude se i vode brigu o ljudima. U smislu kontrole to mora biti državna briga, kontrole u smislu sigurnosti, prehrane i higijene.”
“Nije dobro generalno donositi sudove da obiteljski domovi ne valjaju ili nisu odgovorili na potrebe društva. Treba odvojiti žito od kukolja – tko je ušao u socijalno poduzetništvo humano, a tko je ušao u to iz profitabilnih razloga”, kaže Hrelja.
Cijene smještaja u domovima za starije i nemoćne kreću se od 2.500 do 7.000 kuna, a na pitanje tko si to može priuštiti, Hrelja kaže da plaćaju ljudi koji moraju ili plaćaju obitelji, dodavši da većina umirovljenika to ne može platiti.
Za sebe kaže da će se, kao i do sada, u Saboru boriti za dobre stvari za umirovljenike. Najavio je model obiteljskih mirovina – pravičan i financijski podnošljiv. “Nisam za lažnu solidarnost, ni za ono što ne možemo, ali taj model moramo imati. Ljudi koji na prvu kritiziraju, a u prilici su biti savjetodavci Vladi – tu mislim na predsjednike Sindikata umirovljenika i Matice umirovljenika, čija je predsjednica magistrica socijalne skrbi. Pa što ne savjetuje Vladu, ako ima iskustvo i zna kako sustav funkcionira? Zašto Ministarstvo mora istrčavati s upitnim rješenjima? Ako te ne slušaju, daj ostavku. Preporučam im da traže rješenja, da ne kritiziraju onoga tko ih je postavio da budu savjetodavac”, kaže.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!