Saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika, Silvano Hrelja, gostovao je u Novom danu i komentirao, među ostalim, najavljeno usklađivanje mirovina.
“U suštini svi umirovljenici osjećaju rast, ali njihove osnovice su različite. Mirovina počiva na godinama staža i uplatama doprinosa. Netko s 30 ili 42 godine staža nikada nema istu mirovinu. Različit je osjećaj kod različitih kategorija umirovljenika”, rekao je Silvano Hrelja.
“Ovaj sustav usklađivanja zadržava vrijednost mirovine od prvog dana do zadnjeg dana. Zadatak mu je zadržati kupovnu moć. Usklađivanje samo u prvom dijelu ima zadatak spriječiti siromaštvo. Međutim, ovo što se radi je u funkciji zaštite kupovne moći mirovina i definiraju ga rast plaća, vezan je uz rast plaća i u suodnosu je s rastom potrošačkih cijena”, rekao je.
Dodao je da svake godine postoje dva usklađivanja mirovina, odnosno da se one usklađuju svakih šest mjeseci.
“Ovo usklađivanje počinje s 1. siječnja 2023., isplata će biti u travnju za mirovinu od ožujka s dva povećanja za prvi i drugi mjesec. Prema 11 poznatih pokazatelja, od ukupno 12, nedostaje samo podatak o prosječnoj plaći isplaćenoj u 12. mjesecu, povećanje bi trebalo biti 5,44 posto. I svatko može računati na svoju mirovinu koliko to iznosi. Ovaj puta je ta stopa usklađivanja, zahvaljujući viskoj inflaciji, za razliku od prethodnog perioda kad je usklađivanje od 6,18 uzrokovao eksplozivni rast plaća u prvoj polovici prošle godine. Ta formula je bolja od drugih europskih zemalja. Kad su rast plaća i troškovi života podjednaki, onda je svejedno koja je formula, ali kad postoji razlika između jednog i drugog parametra, onda je 70:30 bolja formula”, rekao je Hrelja.
Istaknuo je da je stopa inflacije veća od povećanja mirovine.
“Cijelo vrijeme govorimo o inflaciji na godišnjoj razini, a usklađivanja su šestomjesečna. Kumulativno je inflacija prošle godine bila između 12 i 13 posto, a usklađivanje kumulativno je bilo 9 posto”, rekao je.
Upitan koliki je udio mirovina u odnosu na plaću, Hrelja je rekao da nije kriva formula po kojoj se to računa, nego nešto drugo.
“Ispast ću heretik prema većini naših umirovljenika koji misle da je formula kriva. Krivo je nešto drugo. Nama godišnje u sustav ulazi jedna četvrtina najnižih mirovina. One vuku prosječnu mirovinu prema dolje. Prethodnih godina imali smo puno perioda, najmanje dobrih, isplaćivale su se neto plaća, sad imamo visoku stopu isplate neoporezivih iznosa plaća, što znači da nedostaje doprinosa, a ti doprinosi definiraju visinu mirovine. U cijeloj strukturi od 280 tisuća najnižih mirovina, svega su dvije trećine pokrivene uplatom doprinosa, a ostalo ide iz proračuna. Drugo, sve invalidske mirovine, koje jesu nešto veće po godini staža, ali imaju malo staža, u 65. godini se ubacuju u starosne mirovine. Ta kategorija se nigdje u svijetu ne ubacuje u prosjek po stažu ili mirovine, i taj dio vuče dio mirovine prema dolje. Nedostatak staža i niske mirovine ne daju da se približimo prosječnoj plaći. Bit će još teže, ako bude nedostatka radne snage i eksplozije zbog potražnje, to će dignuti prosječne plaće, a mirovine će kaskati za ovom formulom”, rekao je Hrelja.
Što se tiče održivosti mirovinskog sustava, saborski je zastupnik istaknuo da njega mora biti zato što se radi o stečenom pravu te da država tu mora garantirati određenu razinu.
Govoreći o tome da se dobar dio mirovina financira iz proračuna, Hrelja je rekao da o tome moraju voditi računa sindikati te da je Hrvatska jedna od rijetkih država u kojoj je neoporezivi dio tako visok.
Komentirajući povlaštene mirovine, Hrelja je rekao da bi bilo vrijeme reći da smo izašli iz krize, ako jesmo te da je politička odluka da im se sada vrati taj dio koji im je uskraćen. Dodao je i da je zakon iz 2010. godine i vremena vlade Jadranke Kosor loš “jer je stvarao ne jednokratno usklađivanje mirovine i on je djelovao i kod ovog zadnjeg usklađivanja”.
“Naime, svatko tko ima mirovinu po posebnim propisima, ako je netko prešao preko 3.500 kn, onda mu je to cvaknuto. Ja sam malo računao. To je efekt koji se i danas događa, po istom zakonu koji je bezveze, jer 3.500 kuna tada i danas nakon 13 godina nije isto, da bi zakon opstao, to treba indeksirati i ići gore. Ti ljudi, njima su zakonom utvrđene te mirovine po posebnim zakonima, to je njihovo zakonsko pravo i ono im je umanjeno za 10 posto. Oni su se naplaćali, po meni gotovo 800 milijuna eura su platili u 13 godina. Dakle, umanjena su njihova prava. Došao je trenutak i odluka je politička da im se to vrati”, rekao je Hrelja.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može dati podatak koliki je iznos najveće mirovine koja se isplaćuje po povlaštenim propisima u Republici Hrvatskoj, a Hrelja smatra da bi to trebao biti javni podatak.
“Ni mirovina predsjednika Republike nije tajna, kao ni cijeli njegov život, ni bivših predsjednika vlade ni generala Hrvatske vojske. Ne govorim imenom i prezimenom, ali postoje strukture”, rekao je.
Upitan mogu li povlaštene mirovine biti i više od 20.000 kuna, Hrelja je kratko odgovorio: “Da.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!