Prodaja automobila u Europi rekordno raste. Nakon pandemije, krize s nedostacima dijelova za automobile te ogromnim skokom cijena vozila - tržište se konačno stabiliziralo. Ipak, vozni park u Hrvatskoj nije u dobrom stanju. Rijetki su oni koji si mogu priuštiti novi automobil pa se građani najčešće odlučuju za rabljene. Vozila su u prosjeku stara preko 14 i pol godina pa je upitna i sigurnost vožnje.
Iz godine u godinu, vozni park u Hrvatskoj – sve je stariji.
“2007. godište, znači sad je 16, još malo pa punoljetan.
Razmišljate li o promjeni?
Naravno, kad stane.
Osjećate li se sigurno u njemu nakon 18 godina?
Blizu da, na daleko ne.
Bit će i teže jer cijene automobila neprestano rastu.
Željko Marušić, prometni stručnjak, kaže: “Problem je što su nova vozila drastično poskupjela u odnosu na period prije 10 godina. Praktički, vi novi obiteljski auto ne možete kupiti ispod 20.000 eura što je za većinu građana previše.”
Zato se hrvatski građani najčešće odlučuju na kupovinu rabljenih vozila.
“Uh, skup mi je i burek, a kamo li auto.”
“Pa više sam za rabljena vozila do dvije, tri godine starosti.”
“Naravno rabljene jer mogućnosti za nove nema. Preskupi su novi za naš standard.”
To nas dovodi do poražavajuće statistike…
“Prošle godine su nam vozila bila stara preko 14 i pol godina, Ove godine očekujemo da se ta starost još malo poveća”, kaže Tomislav Škreblin iz Centra za vozila Hrvatske.
Kad je riječ o manjini građana koja kupuje nove automobile – njih 50 posto odlučuje se za benzince, 25 posto za hibride te 3 posto za vozila na plin. A kad je riječ o većina građana, koji kupuju rabljena vozila, njih čak 85 posto bira dizelske automobile.
“Automobili su danas izuzetno skupi u popravku. Gledao bih je li vozilo pokriveno jamstvom. Gledao bih i uspoređivao odgovara li mi cijena u odnosu na novi. Bilo je dosta lova u mutnom jer su se cijene rabljenih približile skoro novima, negdje ih i prešle, što nema nikakvog smisla”, govori Dimitrije Trbović, član uprave auto kuće.
Prometni stručnjak upozorava – država bi trebala smanjiti davanja za nova vozila koja imaju najviše ekološke i sigurnosne standarde.
“Meni je nerazumno da hrvatska Vlada potiče kupnju rabljenih umjesto novih koji spašavaju živote. Ti novi su penalizirani višestruko kroz prvi porez u osnovnoj cijeni, marža, transportni troškovi, troškovi prodaje. Pa je onda PDV pa posebni porez na nova vozila, onda godišnji porez na nova vozila. To vam dođe otprilike 100 posto na osnovnu cijenu”, objašnjava Marušić.
Upravo zato, kad je riječ o električnim automobilima, Hrvatska je pri dnu Europe.
“Europu dijelim u tri zone. Jedna zona je Skandinavija gdje su tržišni udjeli električnih automobila u novima plus 70 posto. Onda imamo cijeli niz zemalja od Poljske do Španjolske gdje su tržišni udjeli ispod 5 posto. Hrvatska ima 3 posto udjela električnih automobila”, govori Trbović.
Ipak, pozitivna je vijest rekordni porast prodaje novih vozila u posljednje vrijeme. Pa bi se sigurnost na hrvatskim cestama mogla, barem malo, povećati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare