Andrea Jelovčić iz Centra za mirovne studije (CMS) u Novom danu s Ninom Kljenak komentirala je nedjelovanje hrvatskih vlasti oko smrti šestogodišnje afganistanske djevojčice Madine Hussiny, poginule u naletu vlaka 21. studenoga 2017. nakon prelaska granica sa Srbijom.
Obitelj tijelo nije vidjela četiri dana i revoltirana postupanjem hrvatske policije, podigla je kaznenu prijavu. Hrvatske institucije do danas nisu preuzele odgovornost za smrt i obitelj se zbog toga obratila Europskom sudu za ljudska prava (ECJ), koji je još 2017. odredio Hrvatskoj da mora provesti istragu i obeštetiti obitelj Hussiny. Ali, ništa…
Tim povodom su Kuća za ljudska prava i CMS obavijestili Odbor ministara Vijeća Europe. Čini se da Vlada ignorira postojanje presude.
“Sud je optužio Hrvatsku za cijeli niz kršenja ljudskih prava, od smrti Madine do kršenja prava na azil i kad su vraćeni u Hrvatsku, zbog toga što su smješteni u detencijski centar, što je u principu zatvor. Tad nisu imali pristup odvjetnici i zbog svih tih povreda je Hrvatska proglašena odgovornom”, pojasnila je Jelovčić.
Gdje je onda zapelo?
“Postoji Odbor ministara Vijeća Europe, koje nadgleda provođenje presuda ECJ-a, posebno kad se radi o teškim povredama. Ovdje je riječ o smrti djeteta. Ali, ni nakon sedam godina politička volja da se ovo izgura do kraja ne postoji.”
Po presudi, USKOK je trebao ponoviti istragu, ali odbacuje prijavu i ignorira presudu.
“Da, bez obzira što je navedeno koje korake treba provesti i dalje USKOK nije proveo radnje koje je trebao. Radi se o tome da je USKOK postupio na isti način kao ranije i ponovio iste propuste u istrazi”, kazala je Jelovčić pa pojasnila što se sad može dogoditi:
“Osim što Odbor ministara nadgleda izvršenje presuda, u Hrvatskoj to čini Ustavni sud. Zato smo pokrenuli ustavnu tužbu, kako bi se procijenilo je li provedena učinkovita istraga pa da bar taj sud vrati dio pravde žrtvama.”
Naglasila je i da se od Vlade tražilo učiniti konkretne korake, ali i da se takva ponašanja ilegalnih protjerivanja s hrvatskih granica zaustave.
“Prema izvještajima danskog Vijeća za izbjeglice, koja je prisutna u BiH, prethodne godine zabilježeno je više od 3000 nezakonitih protjerivanja. Tu govorimo o onima koja su često činjena nasilno i u kojima je u oko 60 do 70 posto došlo do nasilnih postupaka pa i prema djeci. I u tim slučajevima je nužno provesti učinkovite istrage kako bi se počinitelje sankcioniralo”, zaključila je Andrea Jelovčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare