Hrvatska otpornija na katastrofe, cilj je Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. usvojene na sjednici Vlade u srijedu, kojom su kroz šest ključnih područja intervencije planirana 82 projekta ukupne vrijednosti nešto veće od 13 milijardi kuna.

Sadržaj, strateške ciljeve te razloge donošenja Strategije obrazložio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upozorivši na sve učestalije i intenzivnije pojave katastrofa u svijetu, kojih nije pošteđena ni Hrvatska.

One su primarno rezultat klimatskih promjena, a analize stručnjaka pogotovo meteorologa govore, naglasio je Božinović, da trend ekstremnih pojava, razorne snage s velikim posljedicama po ljudske živote i materijalna dobra, nije kratkoročan i postaje, nažalost, naša realnost.

“Hrvatska poduzima potrebne korake u cilju povećanja spremnosti i otpornosti na katastrofe, što uključuje odgovornost upravljanja rizicima na svakom pojedincu i gdje je razvidno da svaki sektor svojim sustavnim ulaganjima doprinosi smanjenju rizika od katastrofa”, rekao je.

Sveobuhvatni pristup upravljanju rizicima od katastrofa

Upravo je Strategija upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. prvi takav dokument, istaknuo je Božinović, koji predstavlja sveobuhvatan, jedinstven i proaktivan pristup upravljanju rizicima od katastrofa. Njime se usmjeravaju aktivnosti i ulaganja na tom području.

To podrazumijeva, dodao je, sve faze upravljanja – od prevencije, pripravnosti, pa do odgovora na katastrofe.

Sama Strategija objedinjava i određuje prioritetne aktivnosti za upravljanje rizicima te definira izvore financiranja tih aktivnosti i prati ukupna ulaganja.

Ključni dokument za korištenje EU sredstava

U tom je smislu ona, naglasio je ministar, ključni nacionalni dokument kao preduvjet za korištenje sredstava iz europskih fondova, programa i instrumenata u financijskom razdoblju 2021.-2027. godine, te je u konačnici važna za održivi razvoj Hrvatske.

Cilj nam je Hrvatska otpornija na katastrofe, a planira ga se postići kroz realizaciju, prije svega, smanjenja rizika, ali i povećanja spremnosti za upravljanje katastrofama, naglasio je potpredsjednik Vlade.

Šest ključnih područja intervencije

Aktivnosti u Strategiji podijeljene su u šest ključnih područja intervencije – upravljanje rizicima od katastrofa, podizanje svijesti i edukacije, znanstveno utemeljene procjene rizika, integracije ciljeva Strategije u nacionalni strateški okvir i strateški okvir svih sektora, upravljanje u katastrofama te jačanje sposobnosti i kapaciteta.

Kroz tih šest područja planirana su 82 projekta ukupne vrijednosti veće od 13 milijardi kuna, namijenjenih za financiranje svih aktivnosti.

Uz Strategiju, na sjednici je usvojen i prvi Akcijski plan upravljanja rizicima od katastrofa, kao smjernica za provedbu Strategije do 2024. godine.

Ministar Božinović je na kraju podsjetio i da je listopad mjesec obilježavanja smanjenja rizika od katastrofa u svijetu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.