Glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu 30. rujna ove godine ističe mandat, a na tom mjestu bi ga, prema pisanju švedskih medija, mogao zamijeniti i hrvatski premijer Andrej Plenković. Očekuje se da će ime Stoltenbergovog nasljednika biti poznato do samita NATO-a u prijestonici Litve, 11. i 12. srpnja. Dovoljno vremena za rasprave u Hrvatskoj.
Iako jedan na drugoga često pucaju svim raspoloživim riječima – predsjednik Milanović ne bi imao ništa protiv vidjeti Andreja Plenkovića kao glavnog tajnika NATO-a, ako bi se špekulacije stranih medija pokazale točnim. Ne misli da su nemoguće, ali niti da je to pozicija za njega.
“Sutra će bjelovarski list objaviti da je Banožić kandidat za šefa NATO-a pa ćete me pitati, ne znam, sve je moguće. Da je Sanader kandidat, ja bih bio za njega jer je iz Hrvatske”, rekao je Milanović i ipak dodao da aktualnog premijera ne vidi na toj poziciji.
“Ne vidim ga na takvom mjestu. Tamo moraš vezati konja gdje ti gazda kaže, a Plenkovićeva cijela karijera je zabij nož u potkoljenicu onom tko ti je pomogao. Ali, podržavam, svim srcem, ili barem jednom pretklijetkom”, zaključuje Milanović.
Šveđani spominju nekoliko imena
Švedski mediji spominju više imena – od estonske Kaje Kallas i nedavne finske premijerke Sanne Marin, nizozemskog premijera Marka Ruttea i španjolskog predsjednika vlade Pedra Sancheza do predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i drugih.
“Zemlje istočne i srednje Europe dugo su se osjećale zanemarenima u raspodjeli pozicija moći u EU i NATO-u. Put bi mogao biti otvoren za dugogodišnjeg rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa. Ili možda hrvatskog premijera Andreja Plenkovića“, piše Aftonbladet.
Predsjednik Milanović uvjeren je da je premijer zainteresiran za poziciju
“On živi za to, on živi za to da se negdje preparkira, to ga jako zanima i draška. Može se dogoditi da budemo taoci njegovih potreba i ambicija u smislu određivanja dana izbora. O glavnom tajniku NATO-a se odlučuje sada, a mjesta se popunjavaju na jesen, a redovni izbori bi trebali biti u sedmom mjesecu iduće godine. Čim se priča o izborima hoće li biti ranije, onda se priča o nečijim privatnim ambicijama”, smatra predsjednik Milanović.
Reakcija oporbe
Oporba nije impresionirana – no poziva premijera da se izjasni.
“Zbog funkcije koju obnaša, ako postoji interes za time, onda bi to zbog hrvatskih građana trebalo čim prije i jasno izreći”, kaže SDP-ov Željko Kolar.
“Most se ne bavi Plenkovićevim karijernim špekulacijama, fokusirani smo na probleme građana, a to bi trebalo pitati njega ili HDU”, dodaje Mostov Nikola Grmoja.
“Ja bi volio da imamo premijera koji bi bio fokusiran isključivo na interese gradjana Hrvatske i na ono sto se događa ovdje i Uniji, a ne svoju karijeru”, navodi Franko Vidović (Socijaldemokrati).
Jensu Stoltenbergu koji NATO vodi od 2014. godine ističe mandat 30. rujna. Rekao je da odlazi, a službeno ime nasljednika bit će objavljeno na ljeto – dotad u pozadnini traju lobiranja, pregovori i dogovori.
“Nemamo opisanu proceduru, nemamo pavilnik koji uređuje kako se bira glavni tajnik NATO-a nego je stvar dogvoora članica NATO saveza, svi članice moraju potvrditi osobu koja će biti glavni tajnik. Ono što je uvriježeno je da je galvni tajnik iz Europe pa znamo da neće biti Amerikanac”, kazao je vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
“Nije nemoguće”
Postoje i druga nepisana pravila – pa s obzirom na sva imena koja se vrte, kakve šanse ima Andrej Plenković? Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić kaže – njoj se čine realne.
“U ovom slučaju to uopće nije apsurdno, jedino je problem u međuvremenu da je HDZ uglavnom uništio poziciju, velikim dijelom i uz pomoć same opozicije, a u samom HDZ-u uopće ne vidim tko bi mogao preuzeti tu njegovu zadaću”, ističe Pusić.
Što o svemu misli Andrej Plenković nije jasno – u nedjelju se očekuje na misi za Uskrs pa možda i otkrije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare