Imamo sve manje stanovnika, a sve više automobila i prometnih gužvi: "Dva su razloga"

Igor Šoban/PIXSELL/ilustracija

Sve više se govori o prometnim gužvama, ne samo u Zagrebu nego i u ostalim velikim gradovima u Hrvatskoj. Objašnjenje je jednostavno - puno je vozila, a nedovoljno prometnog prostora i za vožnju i za parkiranje.

Uzmemo li u obzir samo osobne automobile, kojih je najviše u prometu, u Hrvatskoj ih je, prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku prošle godine bilo malo manje od dva milijuna.

Posve točno – 1.910.131. Godine 2018. u Hrvatskoj je bilo 1.666.413 osobnih automobila, što znači da je u pet godina broj veći za skoro četvrt milijuna. U isto vrijeme broj stanovnika se smanjio.

“Nema puno mudrosti oko objašnjenja prometnih gužvi. Previše je autombila, a prometna infrastruktura je loša”, kaže nam prometni stručnjak i sudski vještak za promet Goran Husinec.

“Volimo komfor koji pružaju osobni automobili”

Prema procjeni, Hrvatska je prošle godine imala 3.859.686 stanovnika. Izračun kaže da Hrvatska ima 495 automobila na 1000 stanovnika ili jednostavnije – jedan automobil na dva stanovnika. Po tome je Hrvatska unutar EU otprilike na razini Nizozemske, a ispred Slovačke, Danske, Švedske, Bugarske, Irske, Mađarske, Rumunjske i Latvije.

Husinec to tumači ovdašnjim mentalitetom.

“Takvi smo, jednostavno volimo automobile. Volimo komfor koji pružaju osobni automobili i prije ćemo se odreći puno drugih stvari nego vlastitog automobila i kave u kafiću. Sve je više kućanstava koji nemaju dva, nego i tri automobila. A nemamo parkirališnih prostora niti prometne infrastrukture za sve te automobile”, kaže.

Među zemljama sa snažnim rastom broja vozila

Trend povećanja nije samo u Hrvatskoj. U cijeloj Europskoj uniji broj osobnih automobila povećao se od 2018. godine s 240,4 milijuna na 256.5 milijuna prošle godine.

Stopa motorizacije je visoka. Prema podacima Eurostata objavljenima u srpnju ove godine, prednjači Italija sa 694 automobila na tisuću stanovnika, gotovo 200 više od Hrvatske. Slijede Luksemburg (675 na 1000 stanovnika), Cipar (665) i Finska (664), dok s druge strane najnižu stopu motorizacije ima Latvija sa “samo” 418 automobila na tisuću stanovnika.

U istom izvješću Eurostata stoji da je od prosinca 2018. do prosinca 2023. godine zabilježen snažan rast broja registriranih osobnih automobila u nekoliko zemalja EU-a. Najviše u Rumunjskoj (26 posto), zatim u Litvi (19 posto), Estoniji (16 posto) te u Hrvatskoj (15 posto).

“Sve se bacalo na kartu cestovnog prijevoza”

Osim sklonosti komforu koji nude osobni autmobili, prometni stručnjak Husinec razlog značajnom rastu broja osobnih vozila u Hrvatskoj vidi i u lošem javnom prijevozu.

“Nemamo razvijenu željeznicu. U Zagrebu nemamo podzemnu željeznicu, a autobusne i tramvajske linije su loše pa se desetljećima sve bacalo na kartu cestovnog prometa. Istodobno, cestovna infrastrukura nije se razvijala. U Zagrebu, primjerice, imamo prometnu infrastrukturu kao i prije 50 godina. Ništa značajno nije se promijenilo. To što su napravljen rotor i proširene neke ceste nije dovoljno da bi se spriječile gužve. Nema tu čarobnog štapića. Štogod napravili nekim manjim intervencijama, bit će isto. Poboljšanja u prometu bit će mala, pet do 10 posto”, ističe Husinec.

O tome svjedoči i lanjsko izvješće Greenpeacea o kvaliteti javnog prijevoza u 30 europskih zemalja (27 članica EU-a, Norveškoj, Švcarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu) i njihovim glavnim gradovima. Glavni kriterij u ocjenjivanju javnog prijevoza bila je cijena karata i dostupnost.

Luksemburg je na vrhu s maksimalnom ocjenom 100, a slijede Malta, Austrija i Njemačka. Od glavnih gradova, na vrhu je estonski Tallin ispred Luksemburga, malteške La Vallette, Praga, Bratislave i Madrida.

Na europskom dnu po kvaliteti javnog prijevoza

Hrvatska na toj listi dijeli predzadnje mjesto s Grčkom, a ispred Bugarske. I Zagreb je na predzadnjem mjestu sa samo 2 od mogućih 100 bodova. A ta dva boda dobila je za pilot-projekt besplatnog prijevoza za sve učenike osnovnih i srednjih škola te za besplatan prijevoz za sve izbjeglice iz Ukrajine.

U izvješću se ističe i da je stopa PDV-a (25 posto) na cijene javnog prijevoza u Hrvatskoj druga najveća od 30 analiziranih zemalja. Zagreb je prošao nešto bolje u kategoriji glavnih gradova i svrstan je na 22. mjesto od 30 gradova. Naglašava se i da je godišnja karta u Zagrebu prilično skupa – 462 eura, a ako putnici žele korsititi i prigradske vlakove, cijena raste do 637 eura godišnje.

“Ta visoka cijena također je posljedica visokog PDV-a na prijevozne karte u Hrvatskoj”, zaključuje se u izvješću Greenpeacea.

Stoga ne čudi što je čak 376.706 registriranih osobnih automobila u Gradu Zagrebu, više nego što ih zajedno ima u osam županija s najmanjim brojem automobila.