Inicijativa da kupci dobiju popust u trgovini ako koriste jednu uslugu: "Odrađuju posao blagajnika"

U Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) smatraju, pak, da bi kupci koji koriste samposlužne blagajne trebali dobiti popust na svakom računu izdanom na takvoj blagajni jer time obavljaju tuđi posao.

Kažu da im se obraćaju potrošači koji smatraju kako bi sve masovnije korištenje samoposlužnih blagajni u trgovinama trebalo nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak. Taj su prijedlog pretočili u inicijativu navodeći da samoposlužne blagajne, iako potrošačima štede vrijeme, zapravo "predstavljaju prebacivanje radnog zadatka s plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca".

Sami odrađuju šest radnji blagajnika

U HUZP-u navode kako potrošači pri svakom korištenju samposlužne blagajne obavljaju čak šest radnji, odnosno cjelokupan posao blagajnika:

- važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre;

- odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode te ukucavaju njihove šifre i količinu;

- rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda);

- skeniraju svaki pojedini artikl;

- odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju:

- obavljaju transakciju plaćanja.

HUZP je stoga organizirao anketu, koja se nalazi OVDJE, pozivajući potrošače da se izjasne podržavaju li inicijativu za umanjenjem iznosa računa na samoposlužnim blagajnama za 5 posto.

"Slijedom rezultata ankete krenut ćemo u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima", poručuju.

"Kupci postaju besplatna radna snaga"

U HUZP-u smatraju da trgovački lanci uvođenjem samoposlužnih blagajni ostvaruju ogromne financijske uštede i smanjuju broj potrebnih radnika reducirajući time troškove plaća i doprinosa.

"Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni troškovi smanjuju na račun potrošača", kažu.

S druge strane napominju kako potrošači za svoj uloženi trud i vrijeme na samoposlužnim blagajnama ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju.

"Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije."

Stoga smatraju da bi popust na račune na samoposlužnim blagajnama imao nekoliko pozitivnih učinaka. Primjerice, potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju, a trgovci bi jasno pokazali da cijene rad, vrijeme i lojalnost svojih kupaca. Time bi, kažu u HUZP-u, korištenje samoposlužne blagajne postalo stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Puno krađa na samonaplatnim blagajnama

Inače, koncept samoposlužne ili samonaplatne blagajne osmislio je Amerikanac Howard Schneider 1992. godine za njujorški supermarkte Price Chopper, nakon čega se taj sustav vremenom proširio po svijetu. U Hrvatskoj je prva samonaplatna blagajna postavljena 2007. godine u Rijeci, a ovdašnji pioniri samposlužne tehnologije bili su Konzum i Plodine.

Međutim, sa širenjem samonaplatnih blagajni pojavio se i velik problem - rast broja krađa na njima - s kojim mnogi trgovački lanci teško izlaze na kraj. Zbog toga je, recimo, potkraj 2023. godine britanski lanac supermarketa Booths odustao od samonaplatnih blagajni.

Prema procjenama EHI-a, njemačkog istraživačkog instituta za maloprodaju EHI, stopa krađa na samonaplatnim blagajnama veća je između 15 i 30 posto nego na blagajnama s osobljem. Kako bi se spriječilo da se, primjerice, izvaže ili skenira jeftiniji proizvod, a potom uzme skuplji ili da se neke namirnice (voće, pčovrće...) bez skeniranja ubace u vrećicu, neki prodajni lanci uvode alate Umjetne inteligencije poput pametnih kamera koje prate ponašanje kupaca ili tihe alarme za uzbunjivanje kada se registriraju njihove neuobičajene aktivnosti.