Daniel Mondekar, lobist u EU parlamentu, nije htio odgovoriti na pitanja N1 u kakvom je poslovnom odnosu s Igorom Žeželjem, vlasnikom medijskog carstva za koje se smatra da je nastalo zahvaljujući poslu s Telekomom Srbija, a Žeželj se 29. ožujka susreo s izvjestiteljem za Srbiju Bilčikom
Što bi za Telekom Srbije značilo ako bude negativno spomenut u Izvješću Komisije o Srbiji za 2022. godinu? Na poslovnoj sceni Srbije sigurno ništa značajnog, ali reputacijski, izvan Srbije, bio bi to siguran znak da se sa zabrinutošću prati vezanost najmoćnije telekom kompanije u vlasništvu države, dakle, vezane za politički vrh, Aleksandra Vučića, s medijskom scenom i mrežom koja služi za kreiranje javnog mnijenja u Srbiji. Bio bi to, dakle, veliki udarac za Aleksandra Vučića i njegovo koketiranje s približavanjem Europskoj uniji.
Kao što je otkrio N1 Srbija, tijekom pripreme Nacrta Izvješća dio europarlamentaraca je podnio amandmane u kojima se Telekom kritizira kao instrument vladajuće stranke kojim se utječe na medijsku scenu u Srbiji, zatim ga se kritizira jer se omogućava emitiranje kanala Russia Today, a u amandmanu u kojem se problematizira korupcija i organizirani kriminal u Srbiji, naglašava se da izostaju „uvjerljivi rezultati“ u rješavanju najtežih slučajeva, poput afera Krušik, Jovanjica, Savamala, ali i Telekoma Srbija, te se poziva nadležne institucije da ispitaju te slučajeva.
Prema pisanju Jutarnjeg lista, na Nacrt Izvješća stiglo je čak 330 amandmana, a glavni moderator je i glavni izvjestitelj za Srbiju, zastupnik iz Slovačke, Vladimir Bilčik – kojeg se smatra sklonim Srbiji zbog protivljenja nezavisnosti Kosova.
Pregovori oko amandmana
Nacrt Izvješća je razmatran u okviru Odbora za vanjske poslove EU, AFET-a, čiji je predsjednik David McAllister, pučanin iz Njemačke, a među potpredsjednicima je i Željana Zovko, zastupnica HDZ-a/Pučana, no N1 neslužbeno saznaje da ona u amandmanima koje je podnosila nije spominjala Telekom Srbije, no upozoravala je na huškačku retoriku, položaj manjina te problem nestalih građana – odnosno, na dominantne teme koje se spominju u hrvatsko-srpskim odnosima. Osim Zovko, članovi Odbora su i Sunčana Glavak, HDZ/Pučani, te Tonino Picula, SDP/S&D, iz najbližeg susjedstva tu je dvoje zastupnika iz Slovenije (Klemen Grošelj, Matjaž Nemec) te zastupnici iz brojnih drugih zemalja (79 ih je ukupno, plus zamjenici).
S obzirom na broj amandmana tijekom definiranja Nacrta Izvješća odvijalo se pregovaranje – odnosno, izvjestitelj je razgovarao sa zastupnicima i grupacijama zastupnika i upravo je iz tih „pregovora“ iscurila informacija da je Bilčik bio sklon „brisanju“ Telekoma Srbije iz amandmana o kojima će se glasati. Također se saznalo da je Telekom Srbije registrirao svoje lobiste u Bruxellesu, te da je Bilčik i primio predstavnike Telekoma Srbije kao zainteresiranu stranu. Osim toga, N1 Srbija je otkrio da je Biličik primio i – Igora Žeželja, medijskog tajkuna iz Srbije u čiju je tvrtku Wireless media Telekom Srbija 2018. godine uložio 38 milijuna eura, a on je potom kupio medijsku grupaciju Adria Media Group, izdavača srpskog tabloida Kurir kojeg se smatra važno medijskom polugom za održavanje Vučićeve vlasti, a danas posjeduje i portal Mondo i brojne magazine i portale u Srbiji i Hrvatskoj. 29. ožujka 2023. godine Vladimir Bilčik je održao sastanak s predstavnicima Adria Media Group i Euractiv Srbija na temu „Srpski mediji i EU integracije“, no na službenim stranicama EU parlamenta nije objavljeno tko je sve prisustvovao sastanku.
Prema informacijama N1, lobist koji je bio uključen u organizaciju komunikacije i pokušaje peglanja amandmana bio je konzultant iz Zagreba, Daniel Mondekar, inače član SDP-a. U dopisu N1 on je demantirao da ga je Telekom Srbija angažirao kao lobistu. „Netočno je da sam na bilo koji način, direktno ili indirektno, poslovno povezan s društvom Telekom Srbija, te da sam se sastajao ili se sastajem sa bilo kojim predstavnikom Europskog parlamenta, ili predstavnicima drugih EU institucija u ime i za račun Telekoma Srbija.“, navedeno je u Mondekarovom dopisu. Podsjetio je na pravila rada lobista i zaključio da bi se u slučaju, da su se „navedeni sastanci zaista i održali, isti bi bili prijavljeni od strane zastupnika u Europskom parlamentu, koji su to bili dužni učiniti.“
Mondekar nije odgovorio o odnosu sa Žeželjevim tvrtkama
No, on nije odgovorio na upit N1 o tome u kakvom je odnosu s Igorom Žeželjem, odnosno tvrtkama u njegovom vlasništvu, te je li bio uključen u dogovaranje sastanaka sa Bilčikom ili je pokušavao kontaktirati europarlamentarce koji bi mogli utjecati na ublažavanje amandmana u kojima se problematizira uloga Telekoma Srbija na srpskoj medijskoj sceni. Prema informacijama koje je dobio N1 iz Europskog parlamenta, Daniel Mondekar, vlasnik i direktor tvrtke Euronavigator, već duže vrijeme je u konzultantskom angažmanu za tvrtku u vlasništvu Igora Žeželja, a bio je uključen i u dogovaranje pokretanja portala Euractiv za Srbiju i Hrvatsku u okviru njegove izdavačke kuće, te postoje informacije da je telefonom i mailom pokušavao kontaktirati i europarlamentarce koji bi mogli utjecati na Izvještaj o Srbiji.
Daniel Mondekar do objave teksta nije odgovorio u kakvom je točno poslovnom odnosu s Igorom Žeželjem ili nekom od njegovih kompanija, dakle, s medijskim tajkunom koji je nesumnjivo svoj poslovni uzlet mogao zahvaliti milijunskom poslu s državnim telekomom – koji se sada spominje na razini EU kao potencijalni „upravljač“ za stvaranje pro-vučićevskog javnog mnijenja u Srbiji. Treba spomenuti da osim brojnim medija koji su povezani s poduzetnikom Žeželjem, a za njihovo je financiranje dobrim dijelom zaslužan milijunski posao s Telekomom, i sam Telekom direktno sudjeluje na medijskoj sceni – vlasnik je preko poduzeća Arena Channels Group d.o.o. iz Beograda regionalno utjecajnog sportskog kanala Arena Sport.
No, unatoč svim lobističkim i neformalnim akcijama, izgleda da bi Telekom Srbije mogao ostati u amandmanima koji će doći pred europarlamentarce. Većina sugovornika s kojima smo razgovarali iz EU administracije smatra da bi se doista mogao dogoditi presedan, odnosno, da će Telekom Srbije ostati u najmanje jednom amandmanu, no, nitko se ne usuđuje zaključivati da će ući i u Izvješće. Jedan od službenika iz strukture EU parlamenta podsjeća nas na politiku „no name, no shame“, odnosno, načelno izbjegavanje naziva kompanija i osoba iz izvješća, te da bi u slučaju da Telekom Srbije ostane i u krajnjem tekstu Izvješća bila iznimno snažna poruka.
Također, naglašava se da će izvjestitelj Bilčik, ali i svi drugi zastupnici iz Europskog parlamenta, nakon afere Katar (u kojoj su otkriveni i uhićeni zastupnici iz Europskog parlamenta koji su osumnjičeni da su primili mito u procesu lobiranja za Katar) biti vrlo oprezni zbog mogućeg povezivanja lobističkih sastanaka s Telekomom i Žeželjevom medijskom tvrtkom i zagovaranja izbacivanja Telekoma Srbija kao problematičnog iz Izvještaja.
Sve će, međutim, biti mnogo jasnije kada krajem travnja dođe na red glasanje za amandmane na Izvješće o Srbiji, a u svibnju i glasanje na plenarnoj sjednici.
Telekom Srbije je i dalje u vlasništvu države iako se periodično pojavljuju informacije o potencijalnim kupcima. Govorilo se tako 2015. godine da je zainteresiran Telekom Austria, ali na kraju – nije bilo dogovora o cijeni. „Prodaju, a ne bi prodali. To je najkraća analiza statusa Telekoma Srbije.“, komentirao je za N1 jedan poznavatelj telekom scene koji je tražio da ga ne imenujemo. „Telekomi su zgodni za izgradnju mreže utjecaja, dobar je cash flow, to su zlatne koke koje se ne ispuštaju lako iz ruku.“, rekao je naš sugovornik i zaključio da smatra da će Aleksandar Vučić, odnosno, politički vrh Srbije još dugo zadržati Telekom u državnom vlasništvu. Otvaranje ureda u Bruxellesu je sigurno znak da im je stalo do reputacije u EU, ali izgleda da su im se upleli neki neugodni amandmani – i da ih se ne uspijevaju riješiti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
