Tužitelj obrtnik dobio je već drugu presudu protiv Addiko banke zbog nezakonitih promjena kamatne stope, i to po istom poslovnom kreditu od 350.000 eura koji je ugovoren 2007. Zasad je to nepravomoćna presuda, ali budući da je po pravomoćnosti prve presude obrtniku već isplaćen novac, nema sumnje da će i drugom presudom ponovo dobiti povrat svih preplaćenih iznosa kamata uz obračun zateznih kamata do dana isplate obeštećenja, priopćili su iz Udruge Franak.
“Obrtnik je prvom presudom već dobio zajedno sa zateznim kamatama oko 120.000 eura, dok će na temelju pravomoćnosti druge presude dobiti još oko 30.000 eura od Addiko banke zajedno sa zateznim kamatama.
Obrtnik je ugovorio i dobio 2007. u Addiko banci poslovni kredit u iznosu 350.000 eura, i pritom je ugovoreno:
PROČITAJTE JOŠ
– člankom 3. ugovora o kreditu da će se kamatna stopa mijenjati po formuli KS = fiksna marža 3 + 3M EURIBOR
– člankom 6. ugovora o kreditu da banka unatoč ugovorenim parametrima može mijenjati kamatnu stopu sukladno Odluci banke ili sukladno drugom pravnom aktu banke.
U vrijeme kada je vrijednost EURIBORA drastično pala, nakon dvije godine pravilnog naplaćivanja ugovorene kamate, od 2009. godine Addiko je odlučio da više neće primjenjivati ugovorenu formulu „marža 3 + 3M EURIBOR“, pa je umjesto te formule kamatnu stopu naštimavao tako da ona ostane otprilike na razinama s početka ugovornog odnosa. Naime, zbog pada vrijednosti EURIBORA od oko 2 do 4 postotna boda tijekom otplate kredita, i cijela kamatna stopa u odnosnom kreditu morala se smanjiti za 2 do 4 postotna boda, ali to se nije dogodilo zbog jednostrane odluke banke da zadrži visinu kamatne stope na razinama iz 2007. godine.
Ukratko, tijekom cijele otplate kredita obrtnik je počevši od srpnja 2009. pa sve do danas plaćao, pa i dalje plaća, kamatnu stopu koja je za 2 do 4 postotna boda veća od ugovorene kamatne stope, a to znači da cijelo to vrijeme plaća kamatu koja je veća između 50% i 100% od ugovorene kamate.
Srećom, taj obrtnik pratio je što radi Udruga Franak, pa je imao saznanja o tomu da mu je banka neosnovano oduzela ogroman novac, zbog čega je taj obrtnik banku tužio, i prvom tužbom po kojoj je presuda postala pravomoćnom 28. travnja 2021. na temelju odluke Visokog trgovačkog suda Pž-6691/2019 već je dobio od Addiko banke zajedno sa zateznim kamatama oko 120.000 eura.
Unatoč pravomoćnoj presudi Addiko nije prestao s nezakonitom praksom, nego je nastavio naplaćivati kamatu veću za 100% od ugovorene kamate. Zbog toga je obrtnik ponovo tužio banku, i novom presudom koja nije zasad pravomoćna, ali nema sumnje uslijed vrlo stabilne sudske prakse po takvim pitanjima da će biti pravomoćna, dosuđeno mu je još 20.000 eura uz pripadajuće zatezne kamate, a to znači da će mu zajedno sa zateznim kamatama Addiko platiti još 30.000 eura.
U novoj presudi Trgovački sud utvrdio je sljedeće:
1. Addiko mora vratiti još oko 20.000 eura te obračunati zatezne kamate od dana nezakonitih naplata pa sve do dana isplate preplaćenih iznosa.
2. Nije bilo potrebno ispitivati svjedoke Addiko banke, jer je iz ugovora vidljivo da je ugovorena kamatna stopa kao neodrediva u članku 6. ugovora, pa nikakvo svjedočenje tu činjenicu ne može promijeniti.
3. Obrtnik je već i prije tužio Addiko zbog istoga razloga radi utvrđenja ništetnosti članka 6. ugovora te radi naplate preplaćenih kamata za prethodno razdoblje nezakonitih naplata, i u tom postupku presuda je pravomoćna i naplaćena. Utvrđena je tom prvom presudom ništetnost promjene kamatne stope odlukom banke te je utvrđen i naplaćen iznos 68.000 eura plus zatezne kamate za obeštećenje (ukupno oko 120.000 eura).
4. Uslijed ništetnosti članka 6. ugovora, primjenjuje se obračun kamata po formuli iz članka 3. ugovora gdje je ugovoreno da se kamatna stopa mijenja po formuli „3 + 3M Euribor“.
PROČITAJTE JOŠ
5. Zastare potraživanja nema, jer je zastara potraživanja počela teći utvrđenjem ništetnosti po prvoj presudi dana 28. travnja 2021. pa u skladu s time obrtnik ima pravo dobiti u roku od 5 godina apsolutno sve preplaćene iznose prije 28. travnja 2021. te ima pravo i na sve ostale preplaćene iznose nakon 28. travnja 2021. za koje je tužba podnesena u roku od 5 godina nakon što su ti iznosi naplaćeni.
Izuzetno nas veseli da postoje osviješteni poslovni ljudi koji neće ostaviti svoj novac bankama, nego su tužili, ili će tužiti banke koje su sve do 2013. godine ugovarale ništetne ugovorne odredbe o promjenama kamatnih stopa odlukama banaka ili na temelju drugih jednostranih akata banaka.
Konkretni obrtnik, koji je podigao već dvije tužbe, koji je po prvoj presudi novac već dobio, a dobit će nedvojbeno i po drugoj presudi, morat će 2026. godine ponovo tužiti Addiko banku za razdoblje nezakonitih naplata kamata od 2021. do 2026. godine.
Prvom presudom obrtnik je dobio novac za razdoblje nezakonitih naplata kamata od 2009. do 2016. godine, drugom presudom dobit će sve iznose od 2017. do travnja 2021. te će ponovno morati tužiti u travnju 2026. za razdoblje od svibnja 2021. pa do travnja 2026. Naime, tužbe se moraju više puta pokrenuti zbog toga jer se novac može vratiti tek nakon što je nezakonito naplaćen, a u međuvremenu je banka mogla odlučiti postupati po zakonu, no banka to nije učinila, prije svega zbog toga što banku državne institucije na to ne tjeraju, iako im je to dužnost!
Nažalost, zbog nečinjenja HNB-a te zbog nečinjenja inspekcija Republike Hrvatske, banke u Hrvatskoj rade što god im se hoće, određuju cijenu kredita na nezakonit način, utvrđuju visinu naknada kako im se sviđa i time malo pomalo pelješe na milijune ljudi, i zahvaljujući tom neredu i namjernom neradu HNB-a i inspekcija, banke imaju ogromne profite i likvidnost preko 10 milijardi eura, od kojih je možda i preko 50% likvidnosti stečeno na nezakonit način. Time HNB i inspekcije pomažu Hrvatskoj udruzi banaka u zaštiti banaka od progona te na taj način neizravno sprječavaju naknadu štete oštećenim potrošačima, obrtnicima i pravnim osobama.
Nevjerojatna je činjenica da ima zacijelo oko 500.000 ugovora koji su ugovoreni prije 2013. s nezakonitim kamatnim stopama, kako u potrošačkim, tako i u poslovnim kreditima. Za razliku od valute u švicarcima koja se odnosi samo na 125.000 takvih kredita, promjenjive kamatne stope nezakonite su u gotovo SVIM kreditima ugovorenim prije 2013., bez obzira na valutu i vrstu kredita, i bez obzira na to radi li se o potrošačkom ili poslovnom kreditu.
Potrošači i pravne osobe, njih 500.000, a možda i više, imaju pravo tužiti banke zbog ništetnih kamatnih stopa koje su ugovarane u kreditima sve do 2013. godine, i jedino na taj način zasad je moguće vratiti svoj novac iz banaka te iz leasing kuća.
Nažalost, procjenjujemo da je do danas svega 10% oštećenika tužilo banke. Ogromni iznosi nepripadajućeg novca nalaze se u bankama, možemo reći da se radi o iznosima između 3 i 4 milijarde eura koje su banke neosnovano stekle od potrošača i pravnih osoba, a zajedno sa zateznim kamatama dugovanja banaka zbog nezakonitih naplata kamata, te uz to još i tečaja franka u kreditima s valutnom klauzulom CHF, zacijelo iznose oko 7 milijardi eura!”, priopćili su iz Udruge Franak, dodavši da neće odustati “od afirmacije prava, kako potrošača, tako i pravnih osoba”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!