Kakav je položaj radnika u Hrvatskoj? Vlada: "Tko želi, može naći posao." Sindikati i poslodavci se ne slažu

Za najjednostavnije poslove Novosel je zatražio minimalnu plaću od tisuću eura bruto, za srednje složene 1500 i najsloženije 2000 eura bruto minimalne plaće te najavio kako će taj prijedlog uputiti poslodavcima.

Od Vlade traži da minimalna plaća bude najniži osobni odbitak za oporezivanje, odnosno 970 eura, te i ubuduće prati rast minimalne plaće koja ne bi trebala biti oporezivana.
Na stranu fešte, porcije besplatnog graha i fine štrukle koje su se danas dijelile diljem zemlje. Može li položaj radnika u Hrvatskoj biti bolji, a plaće veće? Vladajući se hvale rastom i rekordnom zaposlenošću.

"U situaciji smo da svatko u Hrvatskoj tko želi raditi može naći posao, tržište je pulsirajuće i možemo iskazati zadovoljstvo da je u našem mandatu bio veći od 90 posto, a realni rast plaća veći od 40 posto", kazao je premijer Andrej Plenković.

"Ako pogledamo plaće u državnim i javnim službama, one su rasle 32 posto. Pogotovo ako usporedimo plaće s početka mandata 2016. Vidi se veliki skok", istaknuo je ministar pravosuđa Damir Habijan.

No sindikati imaju drukčiju sliku. Dok su plaće u javnom sektoru doista rasle, realni sektor nije pratio taj tempo.

"Moramo imati jedan balans plaća u gospodarstvu. Mi imamo regulirane plaće u javnom sektoru, u privatnom sektoru je potpuni kaos. I zato inzistiramo na temeljnom kolektivnom ugovoru za gospodarstvo u kojem želimo urediti minimalno tri razine najnižih osnovnih plaća. Dakle, tisuću eura za najjednostavnije poslove, 1500 eura za srednje složene poslove i 2000 eura za visoko složene poslove", predlaže Novosel.

Trebalo bi, kažu sindikati, i podići prag za oporezivanje plaća.

"Minimalna plaća mora trajno biti najniži odbitak za radnike, što bi značilo da se sa sadašnjih 600 eura podigne na 790 eura, što bi mnogim radnicima za 70 do 80 eura podiglo plaću", dodao je Novosel.
Poslodavci pak lopticu prebacuju na državu i njezino, kako kažu, preveliko porezno opterećenje. Smatraju da nije realno očekivati znatniji rast plaća u privatnom sektoru bez konkretnog rasterećenja. Plaće, poručuju, mogu rasti tek kada bude rasla produktivnost i profitabilnost gospodarstva.

"Živimo u zemlji s ogromnim državnim aparatom. I državni i javni sektor. Tražimo reformu javnog sektora. Jer ovako visoka opterećenja i služe tome kako bi se financira ovaj neučinkovit sistem. I javni sektor može biti više plaćen, ali preduvjet za to je brza državna administracija", naglašava glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber.

A predsjednik Zoran Milanović je u objavi na Facebooku istaknuo kako je siguran da bi danas u Hrvatskoj potreba za stranim radnicima bila manja da je hrvatski radnik bolje plaćen za svoj rad. Dodao je kako nije prihvatljivo manjak radnika rješavati isključivo planskim dovođenjem ljudi koji su iz raznih razloga spremni, pa i prisiljeni, raditi za minimalnu plaću.

"Takav model štetan je i za strane i hrvatske radnike jer ruši vrijednost rada", zaključio je predsjednik.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.