Primijetili ste kako nekoliko uličnih svjetiljki u vašoj ulici ne radi? Ispred lokalne škole uništeni su 'ležeći policajci'? Zbog pucanja cijevi i curenja vode u ulici dolazi do poplava u vašem dvorištu? No, kome se obratiti i kako riješiti taj problem?
Teško je očekivati da sve oko nas, i kod kuće, i u ulici, i u gradu, savršeno funkcionira ako sve što se događa samo promatramo sa strane i ne uključujemo se. No, čak i kad poželimo prijaviti neki problem, vrlo često ne znamo pravu adresu kojoj se obratiti. Posebno je to zbunjujuće u Zagrebu koji ima brojne predstavnike u lokalnoj vlasti, upravo po kvartovima.
Naime, kad su u pitanju prijave problema, građani imaju više opcija. Mogu se javiti direktno gradskim uredima i podružnicama ili mogu pisati vijećnicima mjesne samouprave.
Koja je razlika između te dvije instance i kad je korisnije koju izabrati, pitali smo Veru Vince, članicu Vijeća Mjesnog odbora Dobri dol u Zagrebu.
“Rekla bih da je za neke izvanredne akcije, gdje nastane problem u kontinuiranoj proceduri, najbolje ići odmah prema gradskim uredima. Najjasniji primjer bi bila neodvožnja otpada, za to treba odmah kontaktirati Čistoću. S druge strane, ako primjerice građani žele novi zeleni otok i to pošalju Čistoći, dobra je šansa da će oni to poslati natrag nama da odlučimo ima li za to potrebe pa naša odluka putuje natrag do njih”, rekla nam je.
Stoga, ako imate problem koji hitno treba riješiti, najbolje je odmah zvati ili pisati nadležnim službama ili gradskim uredima.
Međutim, pošaljete li mail na mjesni odbor vaše četvrti, to garantira da će problem biti uvršten na dnevni red. Tako se, osim toga, olakšava članovima Vijeća Mjesnog odbora artikuliranje problema, dokazivanje, a onda i traženje rješenja od nadležne gradske institucije.
Naravno, nisu svi vijećnici isti, nisu jednako brzi niti aktivni.
“Vijećnici nisu zaposlenici grada i koliko će biti učinkoviti, ovisi o njihovnim osobnim kapacitetima i količini drugih aktivnih problema, odnosno zaprimljenih mailova. Neka vijeća su bolja, a neka lošija po pitanju brzine odgovora, no svi vam moraju odgovoriti. Isto tako ima vijeća u kojima su ljudi koji nemaju radno vrijeme, pa su često na raspolaganju za sastanke i očevide, a ima i nekih gdje to nažalost nije opcija. Vijeća također često imaju dežurstva, bilo je promjena kad je bila korona, ali sigurno se može i tražiti sastanak s vijećnicima uživo. Morali bi imati bar jedan termin tjedno”, objasnila nam je Vince.
“Svima preporučam da ako imaju prijedlog i problem, uvijek prvo pošalju mail na svoj Mjesni odbor, traže vrijeme iduće sjednice te se na istu najave. Ako se najavite na sjednicu, mora vam se javiti termin i omogućiti sudjelovanje. Po mom iskustvu to je najbolji način, pogotovo za neke kompliciranije situacije jer vijećnici mogu bolje razumjeti o čemu se točno radi, a građani vide da mi nismo neki gradski birokrati koji ih ne razumiju, nego da smo njihovi susjedi i najčešće dijelimo njihovo iskustvo.”
Kad je riječ o Zagrebu, treba istaknuti aplikaciju MojZagreb primarno osmišljenu upravo za prijavu komunalnih problema u gradu.
Sve informacije o Vijećima nalaze se ovdje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!