U povodu Dana planeta Zemlje u Novom danu razgovarali smo s Natašom Kalauz, izvršnom direktoricom WWF-a Adria, o klimatskoj krizi i njezinim ozbiljnim posljedicama s kojima se već suočavamo.
Kalauz je upozorila da su klimatske promjene prije svega javno zdravstveni i gospodarski problem.
“Dok ne počnemo razumijevati da je to nešto što će nas jako boljeti, ne znam koliko ćemo biti spremni na promjene”, dodala je, a potom se osvrnula na cijeli niz posljedica koje već trpimo, a koje će biti i gore ako se nešto ne poduzme.
“Osim što imamo elementarne nepogode i ekstremne vremenske prilike, zbog klimatskih promjena imamo i povećanje pritiska na javno-zdravstveni sustav. Primjerice, sezone alergija su se strahovito produljile. Imamo značajno veći broj ljudi koji trpi zdravstvene tegobe zbog alergija, koje su direktno vezane uz klimatske promjene. Potom imate ulazak invazivnih vrsta u određena mora, gdje ona nikada prije nisu bile i ugrožavaju domicilne vrste”, kazala je Kalauz te otkrila da i prema konzervativnim procjenama već oko 2050. godine u Jadranskom moru možda više neće biti ribe.
“Dakle, imamo još možda 20-ak godina da jedemo ribu, a onda naša djeca neće imati ribu u Jadranskom moru, barem ne kako je imamo danas. Problem pretjeranog izlova je potpuno izvan kontrole”, ističe Kalauz.
No to nije jedini problem. Kalauz ukazuje i na pitanje krčenja šuma, što iza sebe ostavlja za posljedicu velike poplave i odrone. Priroda je zakon spojenih posuda. Ako eliminirate jednu stvar, ugrozili ste cijeli poredak i ekosustav. Čovjek je samo dio tog ekosustava”, upozorava Kalauz.
Ljudi već umiru zbog klimatskih promjena
Govoreći o bolestima koje su direktno povezane s klimatskim promjenama, izvršna direktorica WWF-a Adria kazala je da je uočen porast oboljelih od hipertenzije ili visokog tlaka.
“Dakle, ljudi koji umiru zbog klimatskih promjena. Samo prošle godine je u Europi umrlo 15.000 ljudi zbog tih posljedica. Problem hipertenzije je u top tri problema i uzroka smrtnosti. Korelacija između porasta temperature i bolesti koje su direktno vezana uz takve probleme je potpuno jasna”, kazala je.
Poručuje da moramo ozbiljno razmisliti o našoj poreznoj politici koja sustavno potiče nepoćudne oblike gospodarskog razvoja. “Ne ulažemo niti u znanje, ni u tehnologiju, ne potičemo zeleni biznis…”, navodi Kalauz.
“Kroz izbore tražimo od naših donositelja odluka posvećivanje temama koje su od relevantnosti. Trebamo ozbiljno razmišljati kakvu hranu jedemo. Ljudi misle da je naftna industrija glavni zagađivač, ali prehrambena industrija je najveći uzročnik CO2 emisija danas”, zaključuje Kalauz.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!