Koje bolesti haraju Europom? Tiha pandemija godišnje ubije oko 30 tisuća ljudi

Pexels / Ilustracija

Posjetili smo Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti u Švedskoj (ECDC). Riječ je o agenciji Europske unije zaduženoj za jačanje obrane Europe od zaraznih bolesti. Znanstvenici u Solni pored Stockholma, u središnjici ECDC-a, analizirali su bolesti koje trenutno prijete Europi, ali i upozorili na „tihu pandemiju“ koje mnogi nisu svjesni.

Zamjenik voditelja znanstvenika ECDC-a Piotr Kramarz istaknuo je aktualne bolesti na području Europe. „Još uvijek smo u sezoni gripe. Hrvatska je još uvijek u narančastoj zoni što znači da ima srednji intenzitet u odnosu na ostatak EU-a“.

Kad je riječ o covidu-19 Europa je još uvijek na razini 1, dok bi razina 2 bila najviša razina. Znanstvenici ističu da je virus covida-19 još uvijek aktivan u istoj mjeri kao i prije godinu dana, a odaziv na cijepljenje sve je manji širom EU-a. Procijepljenost protiv covida posebno se smanjuje od zapada prema istoku Europe. „U zadnjih godinu dana, došlo je do zamora, ljudi se više ne žele cijepiti“, kaže Kramarz.

Znanstvenik dodaje da konačni kraj pandemije i dalje ovisi o cijepljenju. Pritom se sve manji broj ljudi testira, a virus se i dalje širi. „Kad bismo testirali dovoljno ljudi, vidjeli bismo da je virus proširen kao i prije godinu dana, ali neki su postali otporni ili zbog cjepiva ili preboljene bolesti. Borba će se nastaviti jer će se virus nastaviti razvijati u različitim varijantama. Trebamo nadgledati nove varijante kako situacija ne bi opet izmakla kontroli“, zaključuje.

U medijskom centru ECDC-a doznajemo da je najveća krizna situacija za agenciju bila upravo pandemija covida-19. Tako su tijekom 2020. godine dobili gotovo 2000 medijskih zahtjeva, dok je u 2021. ta brojka pala na 984. Iz medijskog tima ističu kako nastoje boriti se s lažnim vijestima koje redovito izlaze u medijski prostor i na društvene mreže, kako o covidu, tako i o ostalim bolestima.

Osim gripe i covida, iz agencije napominju kako je tuberkuloza je još uvijek prisutna na području Europe.

Što se tiče aktualne ptičje gripe, Kramarz objašnjava: „Svjedočili smo širenju virusa među pticama bez presedana. Pažljivo pratimo ovu situaciju“. Ipak, ističe da virus i dalje ne predstavlja prijetnju za ljude: „Virus se još nije razvio u toj mjeri da bi utjecao na sisavce, pa tako i ljude. Teoretski, moglo bi doći do pandemije, ali nadgledamo situaciju. Srećom, virus se zasad ne uspijeva prebaciti na ljude“.

Tiha pandemija od koje godišnje umre oko 30 tisuća ljudi u svijetu

No, predstavnici ECDC-a složni su oko najveće prijetnje za Europljane – koja prolazi ispod radara. Kramarz upozorava na preveliku upotrebu antibiotika koja može imati jako štetne posljedice. Znanstvenik objašnjava da zbog infekcija koje nastaju kao rezultat otpornosti na antibiotike godišnje umre čak 30 tisuća ljudi širom svijeta. „To je kao da se avion srednje veličine sruši svaki dan“, ističe Kramarz.

Iz ECDC-a upozoravaju na zabrinjavajuću statistiku: problem infekcija bakterijama otpornim na antibiotike usporediv je s gripom, tuberkulozom i HIV/AIDS-om zajedno.

Od 671.689 infekcija s bakterijama otpornim na antibiotike, 63% su infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi.

Mirna Jurić iz švedskog veleposlanstva u Hrvatskoj naglašava kako Šveđani imaju visoku razinu svijesti o otpornosti na antibiotike: “U Švedskoj je relativno teško dobiti antibiotike. Politika prema tome je dosta restriktivna tako da od devedesetih upotreba antibiotika pada. Mislim da Švedska sada ima jednu od najnižih stopa korištenja antibiotika. Iz osobnog iskustva u Hrvatskoj, rekla bih da ih je bilo relativno lako dobiti dok smo mi odrastali, ali sada na primjeru svoje kćeri rekla bih da pedijatrica postupa prilično odgovorno pa je recimo moja kćer do jedanaeste godine antibiotike popila samo jednom”.