O spornim transplantacijama u središnjem Dnevniku HTV-a govorili su stručnjaci iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
Predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb Željko Kaštelan rekao je za HRT kako je transplantacijski tim KBC-a Zagreb najveći centar za transplantaciju bubrega u RH.
VEZANE VIJESTI
“Dosad smo napravili 2.500 transplantacija bubrega, da o našim pacijentima brine multidisciplinarni tim stručnjaka. To je faktički kod svake transplantacije bubrega angažirano 50-100 članova tima koji brine o našim bolesnicima. Doista su nas potresle vijesti koje zadnjih dana dolaze u medijima. Doista transplantacijski program je nešto posebno, to je brand našeg zdravstvenog sustava i po tom programu je naš zdravstveni sustav prepoznat i izvan granica naše zemlje”, rekao je Kaštelan.
“Što se tiče sadržaja, mi smo poštovali zakonske okvire. Kod činjenja svih naših transplantacijskih postupaka poštovali smo etička načela, pravna načela i sve znanje medicinske struke kakvo trebamo koristiti u liječenja naših bolesnika. Nepravilnosti u smislu nepostojanja pojedinih postupnika, mi smo sve to zapravo odradili, to je samo jedna forma, a ne stvarni sadržaj. Mi smo brinuli o našim bolesnicima, oni prolaze sve provjere koje trebaju proći kod transplantacija”, dodao je.
Koordinatorica za transplantacije KBC-a Zagreb Jasna Stojić Brezak govorila je kako izgleda cijeli proces evaluacije kod darivanja odnosno primanja.
Sam postupak doniranja po zakonu ne smije biti komercijalne prirode. Na pitanje pojavljuje li se neki alarm ako primjerice osoba nižeg socijalnog statusa želi donirati svoj organ nekome s kim nisu u srodstvu, a možda ga ni ne poznaju, Kaštelan je rekao:
“U našem timu postoje ljudi koji trebaju napraviti procjenu, prije svega psihološko vještačenje pacijenta, psihijatrijski pregled pa procjena etičko povjerenstvo. Pet uglednih stručnjaka, od toga jedan vanjski, profesor bioetičar, koji donose odluku može li se ići u transplantaciju. Mi stručnjaci nefrolozi, urolozi, anesteziolozi odlučujemo o medicinskoj indikaciji, treba li nekome stvarno bubreg. To su ljudi koji se liječe dijalizom koji trebaju bubreg da bi preživjeli i imali bolju kvalitetu života nakon učinjene transplantacije.”
O činjenici da se u prvi plan stavlja medicinski aspekt, a ne je li netko nekome dao novac, Stojić Brezak rekla je kako i da hoće, ne može dati takvu procjenu.
“Međutim, nastojali smo se ograditi i godinama zahtijevamo, jer se povremeno rade žive nesrodne transplantacije, da osoba koja želi darivati bubreg mora otići kod javnog bilježnika i potpisati izjavu da daruje svoj bubreg isključivo iz plemenitih pobuda bez očekivanja materijalne, novčane ili bilo kakve dobiti. Naši svi darivatelji koji su bili živi potpisali su takvu izjavu i mi je imamo u povijesti bolesti. Time smo htjeli postići, znajući da mi nismo policija i da ne možemo znati je li darivatelj u financijskoj nevolji, prebacili smo odgovornost na donora i da javni bilježnik ovjeri”, objasnila je Stojić Brezak.
Govoreći o tome koliko je često da etičko povjerenstvo odbije transplantaciju, Stojić Brezak je rekla da nisu imali takvu situaciju, piše HRT.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
