Lovac na stršljene: "Strašno ih je puno ove godine. Jednu vrstu ljudi ne razlikuju od ose, a jako je opasna"

Nazvali smo Mišina i upitali ga je li ove godine situacija jednaka ili gora nego lani.

"Nenormalno je koliko ih sada ima. Svake godine sve ih je više", kaže.

Napominje da je to počelo s dolaskom invazivnih vrsta koje su istisnule autohtone domaće stršljene.

"Sada na našem području imamo stršljena koji je mutant indijskog i našeg, imamo i čistokrvnog indijskog, sitnog i krupnog azijca te japanskog stršljena", nabraja Ivica Mišin i posebno upozorava na tzv. sitnog azijca žutocrne boje jer veličinom i bojom podsjeća na domaću osu.

"Ljudi misle da je to naša osa tavanuša"

"Ljudi ih često ne razlikuju pa kad vide sitne azijce misle da su to domaće ose 'tavanuše', a ne stršljeni. Moj je savjet da im ne prilaze, da se drže što dalje i da u njihovoj blizini ne uključuju kosilice, trimere, bušilice, brusilice, motorne pile... sve što stvara buku jer ih to izaziva. Stršljen azijac sitan je, ali jako opasan. Inače je sve to otrovna gamad. Naša autohtona osa zbrisana je skoro s lica zemlje, stršljeni su je uništili. Jedu i ose ipčele", dodaje.

Stršljen, kaže Mišin, ne bira mjesto i ima ga posvuda, bilo u gradu ili na selu. Govori nam i gdje pojedina vrsta najčešće pravi gnijezda.

"Indijski stršljen smješta se na tavane, u pušnice, šupe i sve te pomoćne objekte u dvorištima. Sitni azijac smješta se u rolete, štukature, ukopava se u zidove, obično tamo gdje je spoj zida i prozora. Krupni azijci skrivaju se u 'špiceve' krovova kuća, u duplje drveta i među daske. A mutanti indijskog i našeg stršljena pretežito se zavlače u zemlju, u krtičnjake i tamo si prave gnijezda. Pa kad kosite travu i naiđete kosilicom ili trimerom na njih dogodi se, kao što se mome sinu dogodilo, da ulete u hlače."

"Inteligencija im je takoreći ljudska"

Mišin ističe kako stršljeni imaju nevjerojatnu hijerarhiju u gnijezdu.

"Postoje čuvari, čistači i hranitelji. Inteligencija im je takoreći ljudska. Kada dođem na intervenciju obučen u jednodijelni debeli kombinezon od glave do pete, a ne stavim zaštitne naočale nego imam samo zaštitnu mrežicu preko očiju, oni osjete da tamo zračim toplinu pa se zalijeću pravo u lice pokušavajući iz žalca štrcnuti otrov u oči. Ako bi mi uštrcao otrov u oči bilo bi to isto kao da me ubo", tumači.

Jednom kad očisti neki prostor od stršljena, oni se tamo više ne bi trebali vratiti.

"Gnijezdo našpricam peterovalentnim otrovom, skinem ga, stavim u vreću i odvezem. Onda se vratim i još jednom našpricam to mjesto otrovom koji ima karencu devet mjeseci. Svaka kiša, magla, mraz ili jutarnja rosa aktivira taj otrov i stršljen na to mjesto više ne bi trebao doći", ističe.

U jednom gnijezdu bilo 25.000 jedinki

Gnijezda stršljena obično su, kaže, veličine plinske boce.

"Ima i onih veličine kotla za rakiju. U jednom takvom koje sam uklonio u Kopačevu u Baranji bilo je oko 25 tisuća jedinki. Lopatom za snijeg utovarao sam ih u kantu nakon što su uginuli."

Mišina zovu sa svih strana ljudi kojima treba ukloniti gnijezda stršljena. U Hrvatskoj, kaže, praktički nema grada u kojemu nije bio tim poslom. Sve radi dobrovoljno i ne traži da mu se plati taj posao, samo troškovi puta ili otrov koji donese sa sobom. A i na tome ne inzistira, nego samo ako mu ljudi žele platiti. Spreman je pomoći svima i dostupan je na broj telefona koji se može naći OVDJE.

"Pčele se roje kada su u ljubavnom deliriju"

Budući da je pčelar, Mišin nam je prokomentirao i nedavnu vijest da su u francuskom gradu Aurillacu rojevi pčela napadali ljude ozlijedivši ih 24-ero.

"Kada su pčele u rojenju, a čega se ljudi plaše kada ih tako vide, one su zapravo u jednom ljubavnom deliriju, vesele i razigrane. Postaju opasne tek ako im u vrijeme rojenja uklonite košnicu. Nažalost, ljudi tada pozovu neke nadripčelare koji to obave, a time zapravo naprave štetu. Kada pčele ostanu bez te matice to je kao kad dijete ostane bez majke. Postanu nervozne, ne znaju kamo će i što će, pa kao u nekom ludilu postaju agresivne i spremne za napad. Ovo što je bilo u Francuskoj radilo se o urbanim pčelama o kojima inače nitko ne brine. Raznim sredstvima ide se na te pčele što kod njih potiče agresivnost", objasnio je.