Malenica otkrio je li zaista nemoguće dobiti otkaz u državnoj službi

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica gostovao je u N1 studiju uživo gdje je govorio o stanju u hrvatskom pravosuđu.

Danas je pravosudna policija objavila da pristaje na ponudu Ministarstva: “Vidio sam na vašoj televiziji da su prihvatili. Drago mi je jer je to rezultat razgovora sa sindikatima pravosudne policije. Nadam se da će u narednom razdoblju biti uključeni u ono što ministarstvo bude radilo. Jedna od najvažnijih stvari je zakon o plaćama i ulaganje u zatvorski sustav, poboljšavanje uvjeta u sustavu”, kaže ministar Malenica.

Sindikalni povjerenici pravosudnih policajaca su zadovoljni, ali inzistiraju na dodatnom zapošljavanju policajaca zbog povećanja sigurnosti: “Dotakli smo se teme zapošljavanja. Ministarstvo raspisuje natječaje, ali u nekim mjestima nema interesa. Što više dovodimo ljudi kroz sustav vježbenika. Povećava se i njihova plaća tako da vjerujem da će ih i to motivirati. Pokrenuli smo i srednju školu za pravosudne policajce. Želimo uspostaviti karijerni put pravosudnog policajca tako da imamo određeni kontinuitet”.

Kaže da je posebno u priobalju teško pronaći nove zaposlenike.

Suci su dobili povišice. Malenica objašnjava kakve su promjene uvedene: “Mi smo imali razgovore sa sucima. Oni nisu bili u bijelom štrajku. Osnovnica za njihove plaće nije rasla od 2009. godine. Uz to nisu osjećali povećanja osnovice koju su osjećali državni službenici i namještenici. Vjerujem da je ovaj prijedlog Vlade koji je sveobuhvatan jer Ministarstvo pravosuđa i uprave pokriva cjelokupnu državnu upravu, mi smo ovoj situaciji pristupili sveobuhvatno. Nismo htjeli selektivno povećavati plaće dijelu državnih službenika jer je to razlog zašto smo došli u situaciju da imamo 2.500 različitih radnih mjesta, da imamo 576 različitih dodataka i različite koeficijente za iste poslove”. Ističe da su upravo zato aktivno radili na zakonu o plaćama koji je sada na javnoj raspravi.

Smatra da ovim prijedlogom Vlade obuhvaćaju sve sindikate. “Nismo htjeli selektivno povećavati plaće već smo ovim prijedlogom obuhvatili skoro 90% državnih i javnih službenika. Po reakcijama reprezenativnih sidnikata koji su istaknuli da je ovo jedan od najsindikalnijih poteza Vlade – što zaista jest jer imamo tih 250.000 službenika u državnoj i javnoj upravi koji će ovim prijedlogom biti obuhvaćeni sa 100 eura. Time ćemo premostiti vrijeme do donošenja novih uredbi”.

#related-news_0

Na pitanje o tome jesu li suci dobili željene plaće do 2.000 eura plaće za suca općinskog suda, odgovara: “To je rezultat kompromisa. Razgovarali smo o dva koraka. trenutačno povećanje zbog inflacijskog udara pa onda stupnjevanje sudaca, usklađianje plaća i rasprava o materijalnim pravima”. Potvrđuje da su im plaće sada blizu 2.000 eura, ali to će se vidjeti u zakonu.

No, zakon se još nije izglasao. Malenica tvrdi da su suci pristali čekati na povišice do uvođenja zakona jer nema drugog načina. “Vjerujem da će u isto vrijeme doći do povećanja plaća službenika i sudaca. Službenici neće biti izostavljeni”.

Iva Šušković danas je u N1 studiju rekla kako neki službenici primaju plaću od otprilike 450 eura. No, Malenica kaže: “Minimalna plaća koju je Vlada propisala je 700 eura bruto. To je otprilike minimalno 550 eura neto što znači da nitko u državnoj upravi ne dobiva ispod 550 eura neto. S ovim prijedlogom Vlade tu će plaća porasti za 100 eura što znači da će minimalna plaća koju bi imao državni službenik biti 650 eura”.

“Plaće su male u državnoj službi, ali nisu male od jučer. To je takav sustav koji postoji već dvadesetak godina. Teško je to riješiti u jedan dan. Zato smo 2020. počeli pripremati ovu reformu da oni koji su najlošije plaćeni, da njima povećamo plaće. 555 eura koje ima taj namještenik četvrte vrste – njegov bi koeficijent trebao biti povećan za otprilike 45%. Taj namještenik će dobiti oko 750 eura kroz nove uredbe. Kad se pogleda postotno to je velika razlika”, kaže Malenica.

“Apeliram na razumijevanje i strpljenje predstavnika državnih službenika. Isticali smo u nekoliko navrata da nije dobro parcijalno rješavati problem plaća. Možemo razgovarati o tome da se sveobuhvatno povećaju plaće, ali ne selektivno. Zato je i ovaj dodatak koji je Vlada prezentirala sveobukvatan i obuhvaća 220.000 državnih službenika”.

“Početni koeficijent je sada 0.631. U novom zakonu bi bio 0.9 što je malo manje od 50% povećanja koeficijenta što će rezultirati povećanjem plaće. Male su plaće, nitko od te činjenice ne bježi, ali radimo na tome”, poručuje ministar.

Na pitanje o tome može li biti manje ljudi u državnoj upravi, kaže: “Digitalizacija olakšava posao dijelu službenika. Imamo tendenciju za državne službe da se smanjuje broj zaposlenika. Sada je otprilike 250.000 zaposlenih”.

Govorio je i o tome je li zaista istina da je jako teško dobiti otkaz iz državne službe: “Novi zakon o plaćama svakako će olakšati davanje otkaza za određene kategorije državnih službenika pogotovo ako budu ocijenjeni ocjenom nezadovoljstva. To je razlog za izvanredni otkaz. Imamo i određenu kategoriju koja je ocijenjena sa ocijenom zadovoljava, koji će morati na dodatnu edukaciju ako žele zadržati svoj posao”.

Kad je riječ o novom zakonu o javnoj službi kaže: “Smisao je da on unaprijedi postojeće stanje. Dvije uredbe za državne službe i javne službe trebale bi ukloniti sve te anomalije koje imamo. Jednaka plaća za jednak rad je načelo kojim smo se rukovodili kroz ovaj zakon”.

Na pitanje o tome kako će koristiti umjetnu inteligenciju za zapošljavanje u državnoj službi, kaže: “Mi već sada imamo e-državni stručni ispit. Algoritmom se dodjeljuju i pitanja ovisno o kojem se radnom mjestu radi. Nemamo ljudskog faktora. Od same prijave do zapošljavanja minimiziran je taj ljudski faktor tako da vjerujem da je to jedan novi doprinos transparentnnosti zapošljavanja”.

Kad je riječ o izbornim jedinicama, kaže da zakon ispunjava sve ono što je Ustavni sud u svojoj odluci izglasao. “Vodili smo se registrom birača prilikom određivanja veličine jedinica. Koliko god je moguće, pratili smo administrativne granice jedinica. 78% birača ostaje u istoj jedinici tako da vjerujem da je ispunjeno sve što je Ustavni sud rekao”.

Na pitanje o tome je li popis birača stvarno relevantan za određivanje izbornih jedinica, čak i ako on ima pola milijuna više nego punoljetnih stanovnika po tom istom popisu, odgovara: “Registar vuče podatke iz evidencije prebivališta. Smatramo da je to relevantan podatak”.

Demograf Pokos je došao do podatka da su diskrepancije velike te da npr. u petoj izbornoj jedinici je 20% više birača u registru nego što je punoljetnih građana u popisu stanovništva. Malenica kaže: “Ako uzmete u obzir broj punoljetnih stanovnika koji proizlaze iz popisa stanovništva njih je otprilike 3 milijuna i 200 tisuća i kada se to ubaci u prijedlog izbornih jedinica, sve su na plus minus pet posto. Izuzev pete izborne jedinice koja je na 7,7%. To je maksimalno usklađeno bez obzira što nismo uzimali broj punoljetnih osoba kao kriterij”.

Kaže da ne bi htio prejudicirati što će Ustavni sud reći na to.

Naposljetku, isitče da Ministarstvo nije tražilo imena i prezimena ljudi koji štrajkaju, već samo broj. Kaže da je 3.000 ljudi u štajku prema podacima koje su prikupili.

Sindikat kaže da ih je 5.000 u štrajku, a zaposlenih je 7.500 što bi značilo da ih ni pola nije u štrajku. Malenica kaže. “To su podaci koje smo mi prikupili”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.