Milanović: Hrvatska je posebna jer je jedina u EU u vatri oružja i krvi obranila svoju državu

„U Europi nakon 1990. godine, europske države su se izborile za svoju samostalnost i slobodu bez nasilja i bez oružja. Skoro svima je to pošlo za rukom neusporedivo lakše nego što je to dopalo Hrvatskoj. Hrvatski put je u stvari bio jedinstven, neželjeno jedinstven, ali drugog puta nije bilo. I zato je hrvatski slučaj jedinstven i zato imamo pravo – posebno vi koji ste bili izravni sudionici – smatrati se posebnima“, poručio je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske sa svečane akademije održane povodom obilježavanja 35. obljetnice ustroja zagrebačkih pričuvnih brigada i Dana branitelja Grada Zagreba.

Obraćajući se pripadnicima zagrebačkih brigada, predsjednik Milanović pojasnio je kako smo „mi kao nacija i vi kao ljudi posebni“ zbog toga što je riječ o generaciji „koja je u žaru i vatri oružja i u krvi obranila svoju državu“. „Ni u jednoj od skoro 30 članica Europske unije ljudi ne pričaju o ovome o čemu mi i vi večeras i danas govorimo. Ovakvih skupova ni danas, ni prošlog tjedna nije bilo ni u Irskoj, ni u Švedskoj, ni u Estoniji, ni u Portugalu. Nigdje u Europskoj uniji. I zato, vi ipak jeste posebni i zato zaslužujete posebnom pozdrav“, rekao je predsjednik Milanović braniteljima okupljenim na svečanosti.

Govoreći o hrvatskoj borbi za neovisnost, predsjednik Milanović podsjetio je i na činjenicu da je hrvatska državnost stara stoljećima. „Govorili smo od početka da je Hrvatska – kada smo tražili priznanje i kada smo se zalagali i borili za hrvatsku neovisnost – da smo prema ustavu iz 1974. godine država sa svojim teritorijem. I to nam je pravo priznato. Od te državnosti, koja je u stvari u Hrvatskoj stara stoljećima – pa i u institucijama kao što je Hrvatski sabor – Hrvatska u djelatnom smislu nije imala svoje vojske i diplomacije. A ako si država bez vojske, onda te slabije poštuju. Bila je bitna vojska“, rekao je Predsjednik i dodao kako je Hrvatska vojska stvorena u par mjeseci zahvaljujući tome što su ljudi tada „disali, radili, a mnogi među njima i krvarili za Hrvatsku“.

Kao velike političke odluke hrvatske nacije iz novije povijesti, predsjednik Milanović izdvojio je donošenje Božićnog ustava u prosincu 1990. godine, „kada je praktički čitav saziv Sabora aklamacijom izglasao hrvatski Ustav i kada nije bilo strančarenja“, te referendum 25. lipnja 1991. godine „kada je čitav hrvatski narod, i politička nacija ako hoćete, izašao na referendum kao najizravniji oblik izražavanja političke volje i glasao za neovisnu Hrvatsku koja prekida sve državno-pravne veze s bivšom državom“.

Osim predsjednika Milanovića na svečanoj akademiji govorili su ratni pomoćnik zapovjednika obrane Grada Zagreba bojnik u miru Branko Bartolec, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Matej Mišić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Deur, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tomo Medved i predstavnik Koordinacije pričuvnih brigada Grada Zagreba i predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata 149. brigade HV Damir Pavlek te su, uz prigodan kulturno-umjetnički program, pročitane povjesnice zagrebačkih pričuvnih brigada.

Uz predsjednika Milanovića bio je savjetnik Predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković.