Ministarstvo kulture koje vodi ministrica Nina Obuljen Koržinek isplatilo je Geodetskom fakultetu između prosinca 2020. i ožujka 2023. oko 14,2 milijuna kuna te još nešto više od 663 tisuće eura. Ukupno to čini 19,1 milijuna kuna, prema podacima do kojih je došao Samostalni sektor za financijske istrage. Europsko tužiteljstvo te podatke analiziralo je u sklopu najnovijeg kaznenog postupka upravo pokrenutog protiv bivšeg dekana tog fakulteta Almina Đape, njegovog najbižeg suradnika, profesora Boška Pribičevića i još 27 osoba.
Sve ih povezuju s izvlačenjem oko dva milijuna eura preko lažnih faktura koje su ispostavljane Geodetskom fakultetu.
Zanimljivo je da su istražitelji rekonstruirali da je dio novca izvučen upravo iz projekta Ministarstva kulture. U pitanju je, navodi EPPO, 3D dokumentiranje objekata kulturne baštine stradalih u potresu za što je Ministarstvo kulture još 2020. angažiralo Geodetski fakultet, a projekt se u iznosu od 85 posto sufinancirao iz Fonda solidarnosti EU-a (FSEU). Tijekom do sada provedenih izvida utvrđeno je i da je ondašnji dekan Almin Đapo imenovan za predstavnika fakulteta u okviru poslova što su ih obavljali za Ministarstvo.
No, EPPO sada sumnja da su i iz ovog projekta izvlačena značajna sredstva. Tako su primjerice neki građevinari ispostavljali fakture za radove koji uopće nisu obavljeni.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek tvrdi da su istražitelji dobili na uvid svu dokumentaciju i sve izvještaje.
“Sve je izrađeno stručno i u okviru hitnih mjera. Obratili smo se javnoj instituciji koja ima iskustvo i opremu, a ne nekom privatniku. Temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine donijela sam odluku o popisu šteta na kulturnoj baštini. Uključili smo veliki broj stručnjaka kako bismo zajedno popisali i procijenili štete.
Budući da su najveće štete bile na kulturnim dobrima, ove procjene bile su temelj za dobivanje povijesno najvećih sredstava iz sredstva iz Fonda solidarnosti. Geodetski fakultet je sve pohranio na posebno nabavljene servere. Obrađeno je više od 220 objekata, odnosno oko 900 tisuća metara kvadratnih, a neke smo nakon petrinjskog potresa ponovno snimali te smo na osnovu toga i dobili sredstva u dodatnom roku jer se radilo o progresivnoj šteti. Sve smo radili po pravilima i sve je u pisanim izvještajima”, izjavila je ministrica.
Na pitanje je li se moglo uštedjeti, Obuljen kaže kako se ne provodi javna nabava za takve postupke jer se u startu ne zna koliko zgrada se mora dokumentriati. Dodala je kako je Ministarstvo angažiralo Geodetski fakultet te ne zna jesu li oni, kao što to sumnjaju istražitelji, angažirali neke podizvođače.
“Mi smo sve plaćali Geodatskom fakultetu”, poručila je ministrica ističući kako se na početku uopće nije znalo koliko će se zgrada morati 3D snimiti. “Nismo mogli procijeniti koliko ćemo toga morati snimiti ni koliko će dodatne štete biti u naknadnim podrhtavanjima”, rekla je objašnjavajući da se neki veliki objekti, poput nekih sakralnih zgrada ili kompleksa Mirogoj nisu ni mogli snimiti drugačije nego dronovima.
“Potpuno je ispravna odluka Minstastva kulture da se za to angažira javno tijelo, fakultet, a ne da se taj posao povjeri privatnoj tvrtki”, kaže Obuljen Koržinek i dodaje kako je u trenutku katastrofe “jedino logično i prirodno obratiti se instituciji koja ima i sturčnjake i opremu, a ne ulaziti u dogovore s privatnim tvrtkma”. Ministrica tvrdi i kako su za ovaj projekt dana nacionalna sredstva, ona Ministarstva kulture, a ne sredstva iz EU fondova. Iza svih izvještaja, kaže, stoji i svi podaci su dostupni javnosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare