Mišetić: "Nakon istrage od 12 godina ništa od optužbi za trgovinu organima"

Iz Haaga se u program N1 Newsrooma uključio Luka Mišetić, američki odvjetnik koji je radio na slučaju Gotovina. Ponovno je u Haagu u ulozi dijela tima obrane jednog od lidera Oslobodilačke vojske Kosova i bivšeg predsjednika Kosova Hashima Thacija.

Mišetić je objasnio zašto se ovaj sud, formalno pod pravosuđem Kosova, nalazi u Den Haagu: “Ovaj sud je dio pravosuđa Republike Kosovo, ali nalazi se u Den Haagu. Nije međunarodni sud, nego je domicilni sud Kosova koji je baziran u Haagu i koji ima međunarodne suce, ali sve u sklopu kosovskog pravosuđa. Ovo sve proizlazi iz izvješća Vijeća Europe u kojem je Oslobodilačka vojska Kosova optužena da je trgovala organima u ratu 1998. i 1999. godine. To je šokiralo europsku javnost. Odlučeno je da Kosovo samo formira jedan neovisni sud. Bilo je optužbi da se utječe na svjedoke i zato nije dozvoljeno da sudovi koji već postoje na Kosovu sude za ove optužbe, nego su inzistirali na tome da se formira jedan neovisan sud, ali koji će ostati pod pravosuđem Kosova”.

Tužiteljstvo je odustalo od optužbe za trgovinu organima: “Nakon istrage od 12 godina ništa od optužbi za trgovinu organima. Sada imamo optužnicu za udruženi zločinački pothvat koji su navodno počinili pripadnici vojske Kosova protiv kosovskih Albanaca i vrlo minimalnog broja kosovskih Srba”, kaže odvjetnik.

“Iako je to bio sam temelj za osnivanje suda, bio je ogroman pritisak na Kosovo, od strane SAD-a, EU-a, itd. Pod tim pritiskom, formiran je sud da se riješe te optužbe. Pošto nisu mogli dokazati tu optužbu, tužiteljstvo je sada podiglo optužnicu za nešto sasvim treće i na temelju toga se sada sudi u Haagu”.

Smatra da je pozicija Hashima Thacija “solidna”, kako kaže. Počeli su iznositi njegovu obranu i očekuju pozitivan rezultat. “Procjene su da će suđenje trajati minimalno dvije i pol godine, ali za prilike u Haagu to je i brzo kad pogledamo koliko su trajala neka druga suđenja u Haagu. Standardi su vrlo strogi prema optuženicima na ovom sudu. Svi su u pritvoru čim se predaju sudu. Mislim da je to jedan vrlo strog režim”, kaže odvjetnik. U zadnjih 60 dana teret posla je ogroman. Cijeli tim radi non stop da bismo razumjeli što je u optužnici i da budemo spremni za uvodnu riječ, a krenuli smo i sa svjedocima”.

“Ovaj sud je formiran iz političkih razloga. Okolnosti su takve da strani donatori – države, financiraju sud, pošto ga UN ne financira. Naravno da tu postoji i politička komponenta, ali vjerujem da je vijeće vrlo stručno”, dodaje.

Na pitanje o tome koliko smo blizu rasvjetljavanja svega onoga šo se događalo devedesetih godina na Kosovu, odgovara: “To mi je teško procijeniti. Postoji jedan narativ na kojem Beograd inzistira, a koji dovodi do napetosti s Hrvatskom, BiH i Kosovom. U takvoj situaciji, teško ćemo uspjeti saznati pravu istinu. Suradnja je nužna za saznati cjelovitu istinu. Prevelik je broj nestalih za koje se ne zna koja im je sudbina. Sve dok imamo takvu vlast u Beogradu koja inzistira na narativu koji ne odgovara presudama međunarodnih sudova, bojim se da nećemo doći do saznavanja istine u ratu”.

“Iako se zna da Beograd ima te arhive, ne želi ih otvoriti da se sazna sudbina nestalih osobe, vjerojatno jer se boje da će se time moći utvrditi odgovornost tadašnjeg režima u Srbiji. To je još jedna barijera u odnosima između Srbije i Hrvatske, kao i Srbije i drugih zemalja u regiji”, smatra Mišetić.

Na kraju, odvjetnik kaže da je doprinos Haaškog suda velik jer sada postoji svijest među svjetskim liderima, osim onih u Rusiji, da će, ako se ne ponašaju u skladu s međunarodnim pravom, snositi posljedice. “Želio bih vjerovati da će se u sljedećim konfliktima voditi računa o Ženevskoj konvenciji, posebno tretmanu civila i zarobljenih osoba. To je iz razloga što je Haaški sud dokazao da se može dovesti državne lidere pred međunarodnu pravdu da vode računa o tome. Nadam se da će to olakšati civilima u budućim konfliktima. Nažalost, vidimo suprotno u Ukrajini, ali mislim da je to upravo iz razloga što nijedan sud ne može doći do njega. Vidjet ćemo može li međunarodno kazneno pravo dostići čak i predsjednika Rusije”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.