Može li proračun podnijeti veća izdvajanja za obranu? Jurčić: "Nekome će se morati uzeti"

Ti izdaci neće jednako opterećivati sve članice, pogotovo Hrvatsku koja je među siromašnijima u tom društvu, pa je petnaest njih, članica Europske unije, zatražilo izuzeće od strogih fiskalnih pravila EU-a, odnosno aktiviranje klauzule kojom im se dozvoljava da dopušteni proračunski deficit od 3 posto prekorače za 1,5 posto. Drugim riječima, bude li deficit Hrvatske do 4,5 posto, EU neće pokretati postupak ako tih 1,5 posto prekoračenja budu investicije u obranu.

Osim Hrvatske, tu su klauzulu aktivirale Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Portugal, Slovačka i Slovenija.

Primorac: Prostora u proračunu ima

Ministar financija Marko Primorac tim je povodom izjavio da Hrvatska "zasad ne planira koristiti tu klauzulu" nego je imati kao dodatni instrument osiguranja. Povrh toga, kazao je da Hrvatska ima "itekako dovoljno fiskalnog prostora za povećanje troškova za obranu", ali i da će to iziskivati "određene preraspodjele proračunskih sredstava i korištenje različitih drugih mogućnosti".

Usprkos Primorčevoj tvrdnji da "ima dovoljno fiskalnog prostora u proračunu" ipak se nameće pitanje je li moguće značajno povećati proračunska izdvajanja za obranu bez značajnijih posljedica.

Jednostavnije: hoće li neki proračunski korisnici trpjeti zbog povećanog izdvajanja za obranu? Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smatra da hoće.

"U proračunu taj prostor ne postoji"

"Naša Vlada i dalje predviđa deficit ispod 3 posto koji se dosad ostvarivao zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova. Taj prostor u proračunu (o kojemu govori ministar Primorac, nap.a.) ne postoji. A ako se ide na to da ga bude, onda se nekome mora uzeti ili se mora povećati proračunski deficit. No onda se povećava javni dug i Hrvatska ispada iz tih europskih kriterija makroekonomske stabilnosti", kaže.

S druge strane, Jurčić upozorava da će proračunska potrošnja za obranu biti čisti trošak jer Hrvatska ne proizvodi skoro išta od onoga što bi trebala nabaviti za vojsku.

"Za zemlje koje su proizvođači vojne opreme to će u isto vrijeme biti trošak, ali i prihod pa se na njih neće odraziti toliko negativno. Nama će to biti čisti trošak bez prihoda. Donald Trump je time, zapravo, ucijenio Europu, koja nema proizvodnju te opreme da potroši milijarde kupujući vojnu opremu od SAD-a. Sve je to vrlo nezgodna igra u nezgodna vremena", smatra.

Mirovine i socijalne naknade prve na udaru

Gdje će se provoditi eventualni proračunski rezovi, hoće li to biti mirovine ili plaće javnih službenika ili infrastruktura, ovisit će, kaže Jurčić, o politici.

"Politika ionako sve radi na kratki rok. Dugoročno, trebalo bi povećavati domaću proizvodnju. Ako se ne poveća produktivnost, to će prije ili kasnije doći na naplatu jer se iz tekuće proizvodnje neće moći pokriti tekuća potrošnja pa će se negdje morati smanjivati. A onda uvijek prve na udaru budu mirovine i socijalne naknade", dodaje.

Najveći problem Hrvatske je, smatra Jurčić, što nema za cilj povećanje domaće proizvodnje,

"Nama bruto domaći proizvod (BDP) ne raste na domaćoj proizvodnji, nego na manipuliranju uvoznim proizvodima. Nama se povećava utovar i istovar roba, u turizmu i građevinarstvu de facto radimo s tuđim proizvodima, a sve to nije povećanje domaće proizvodnje. Nama raste BDP, a padaju nam dvije temeljne proizvodnje - industrija i poljoprivreda. Prije ili kasnije, to dođe na naplatu", kaže.

"Potres nam je najviše digao BDP"

Jurčić napominje kako bi slična situacija bila i da se nije pojavila obveza povećanog izdvajanja za vojsku. I pita se kako ćemo dalje kad se iskoristi sav europski novac.

"Nama je BDP podigao potres jer smo dobili po desetak milijardi eura iz socijalnog fonda EU-a i iz višegodišnjeg financijskog okvira, a 14 milijardi dobili smo iz fonda Next generation, što se kod nas zove Plan oporavaka i otpornosti. To je otišlo na infrastrukturu i obnovu porušenih kuća, tako da je nama BDP najviše digla građevina, odnosno obnova od potresa. E sad, tog novca od iduće godine više nema pa se moramo vratiti na vlastitu proizvodnju. A nje nemamo, kao ni politike vlastite proizvodnje. Na koncu, opet se postavlja pitanje gdje nam je temeljna proizvodnja", kazao je.