Pred nama su najdramatičniji izbori u Hrvatskoj. N1 vam pomaže u izboru sučeljavanjima kandidata političkih opcija po tematskim cjelinama. Samo 17 dana nakon što je izmjena i dopuna kaznenog zakona kojima je femicid uveden kao kazneno djelo, u Zagrebu su ubijene dvije ženske osobe. Slučaj "Matanić" otvorio je niz pitanja - imamo li kulturu šutnje? Imaju li stranke konkretne politike vezane za prevenciju i činjenicu da najčešće femicidu prethodi dugotrajno nasilje? Zakon o medicinskom postupku prekida trudnoće - na snazi je još onaj iz Jugoslavije. Zašto i kakvi su prijedlozi?
Kakav je odnos političkih stranaka prema Crkvi, treba li se vjeronauk podučavati u župama? Posljednjih se godina snažno promiče građanski odgoj i obrazovanje zbog sve naglašenijih prijetnji osnovnim vrijednostima poput jednakosti i ljudskih prava. Je li u Hrvatskoj potrebno uvođenje građanskog odgoja, bilo kao zasebnog predmeta ili međupredmeta?
U N1 debati koju je vodila naša Nina Kljenak, sučelili su se HDZ-ova Nina Obuljen Koržinek, Biljana Gaća koja predstavlja koaliciju Rijeke pravde, Morena Lekan iz Možemo!, Branka Lozo iz Domovinskog pokreta te MOST-ova Marija Selak Raspudić.
Primjenjuje li se Istanbulska konvencija?
Samo 17 dana nakon stupanja na snagu izmjena Kaznenog zakona kojim je femicid uveden kao novo kazneno djelo, dva ubojstva žena. Uzrok problema nasilja je u prvom redu društveno, a ne pravosudno pitanje. Imate li konkretne politike vezane za prevenciju i činjenicu da najčešće femicidu prethodi dugotrajno nasilje? Živimo li u patrijarhalnom društvu?
Nina Obuljen Koržinek (HDZ): Ta nam je tema od početka bila važna više nego bilo kojoj vladi, donijeli smo niz unaprijeđenja zakona… Radili smo na prevenciji, financiramo sigurne kuće… Za nasilje su najstrože kazne, uveden je femicid.
Biljana Gaća (Rijeke pravde): Brojke ne idu u prilog mjerama Vlade jer je stopa femicida sve veća. Europska tijela upozoravaju da implementacija Istanbulske konvencije ne odgovara stanju. Fred Matić radi na direktivi koja bi dodatno ojačala mjere za ratifikaciju i prilagodbu Konvencije. Nakon nasilja u Hrvatskoj se uzimaju razne olakotne okolnosti.
Branka Lozo (Domovinski pokret): Istanbulska je konvencija doživjela debakl u dijelu gdje se najviše propagirala – zaštita žena od nasilja, a u drugom dijelu – rodna ideologija – procvjetala je. Zalažemo se za deratifikaciju jer deklarirano nije postigla, a skriveno je razvila. Zauzimamo se za matrične mjere – odgoj od malih nogu da u obitelji postoji podrška i da majka ima više nadzora nad odgojem djece i drugo – uvođenje sporta u školu svaki dan.
Marija Selak Raspudić (Most): Ne možete reći da se zalažete za zaštitu žena od nasilja ako ste takvu temu iskoristili da biste sakrili vlastiti kriminal. Kakva je to društvena poruka? Što se tiče konekretnih mjera, prvo imamo situaciju da velik broj nasilnika dobija dodatnu mjeru obaveznog psihosocijalnog liječenja. Moramo se vratiti na prevenciju i što se događa i s muškarcima jer je više od tri puta ženskih žrtava kod nasilja u obitelji. Kako je moguće da se alkoholizam ili droge tretira kao oblik socijalnog druženja? U zakonu piše jedno, a u praksi se događa drugo.
Morena Lekan (Možemo): Jesmo još uvijek duboko patrijarhalno društvo. To možemo mijenjati jedino prevencijom i utjecajem od najniže dobi – uvođenjem građanskog odgoja kao obveznog predmeta u škole. Kad bi kazne bile dovoljno oštre i brze, bile bi odvraćajuće.
Replike
Obuljen Koržinek: I ovo pokazuje politiziranje. SDP je imao prilike četiri godine pa nije napravio ništa. Floskule oko rodne ideologije svakome je jasno da se ništa, čime ste strašili ljude, nije dogodilo. U roku od 24 sata treba se odrediti zabrana pristupa, pritvor, i nije istina da Hrvatska ne implementira Konvenciju.
Selak Raspudić: Gđo Obuljen Koržinek, stavili ste u istu rečenicu zaštitu žena od nasilja i zaštitu HDZ-a od otkrivanja njegovih kriminalnih radnji. Ne pamtim da je netko toliku štetu učinio zaštiti žena od nasilja.
Lozo: Nije istina da je bila potrebna Istanbulska da bi se žene zaštitile od nasilja. Rodna ideologija je ušla u sve pore društva od formulara koje roditelji ispunjavaju za vrtić ili kod avionske kompanije da se upisuje muško, žensko i ostalo.
Gaća: Upravo je SDP potpisao Konvenciju. Žrtve nasilja ne prijavljuju upravo zato jer javni diskurs ne potiče na to.
Lekan: Ako smatrate da je procvala rodna ideologija, ne znam na što mislite jer LGBT zajednica nije sve ostvarila što je trebala. U odnosu na vaše politike i uklanjanje žena s tržišta rada, to nije bilo dobro, vidjelo se na primjeru Zagreba s mjerom roditelj-odgojitelj.
Kako ćete osigurati punu i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije?
Gaća: Patrijarhalno društvo je korijen problema. Primarni cilj SDP-a je puna implementacija Konvencije. Najvažnije je obrazovanje od najmanje dobi. Ako ne možemo artikulirati misli, šake kreću u akciju, to moramo apsolutno zabraniti. Važno je da žrtve nasilja mogu imati povjerenja u institucije, a ne da se osjećaju posramljeno.
Lozo: DP planira otkazivanje Istanbulske konvencije jer ona ničemu ne služi. To je prevara kojem se daje ingerencija nehrvatskom tijelu da upravlja procesima koji se tiču nasilja, a Hrvatska dobija po prstima jer nije implementiran drugi dio koji se skrivao od javnosti, a razvio se, a to su politike rodne ideologije.
Selak Raspudić: Za snažniju borbu protiv nasilja nad ženama nam ne treba Konvencija. Treba detaljno promotriti sudsku praksu i vidjeti što se sve uzima kao olakotne okolnosti i treba li nešto uzeti kao otegotnu okolnost – raniji prekršaji recimo. Most je bio protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, ne zbog zaštite žena od nasilja, nego jer se izlazilo izvan okvira u nekim dijelovima.
Lekan: Važna je edukacija svih dionika, od pravosudnog sustava do socijalne skrbi. I zakonski okvir treba mijenjati. Brojne udruge su dale jako dobre prijedloge za izmjenu zakona, nijedan nije prihvaćen. Treba poraditi na jednakosti i inkluziji svih.
Obuljen Koržinek: Treba se prvo informirati. Radili smo sa svim udrugama na izmjenama zakona. Uz sve zakonske izmjene najavili smo i alimentacijski fond kao još jednu mjeru koja će omogućiti ženama da smanje strah i poduzmu korake. Sve je učinjeno da se zaštiti žrtva.
Lekan: Većina sudaca je tamo kao po kazni, edukacije su nikakve. Što se tiče izmjene zakona, i dalje imamo obiteljsko nasilje u sferi prekršajnog prava, gđo Obuljen Koržinek, i imamo situacije u kojima se ne uzima u obzir ranije nasilje pri određivanju skrbništva.
Selak Raspudić: Jesu li za vas u pitanju roditelj 1 i 2 ili mama i tata i jesu li žene te koje menstruiraju ili osobe. Podmeću li se tu neke druge politike, pod nasilje nad ženama? Kako se muškarci ponašaju, koje se ponašanje njima tolerira od alkoholizma nadalje…
Gaća: Kad je jasno da je nasilje u obitelji tako jako, država mora imati mehanizam da isti tren udalji počinitelja iz zajedničkog doma. Država tu ima prostora za napredak.
Slučaj Matanić
Živimo li u društvu koje tolerira nasilje i seksizam (primjer Matanića, ali i brojni primjeri profesora na fakultetima itd.), vladaju li dvostruki standardi i razmišljate li o porukama i/ili politikama kako bi se stvorilo društvo i institucije koje će štititi žrtve, a ne nasilnike, kao što je do sada često bio slučaj? Vlada li kultura šutnje? Tko je pritiskao medijsku kuću o toj objavi?
Lozo: Slučaj Matanića, propagiranog redatelja, i profesora koji dan danas radi, pokazuje jadnu i tužnu situaciju u Hrvatskoj. Sramim se da je Hrvatska društvo gdje se po mrežama i medijima provode ankete treba li nekog takvog procesuirati. Zakon treba primjenjivati na sve. Kulturološki radi se o velikom primitivizmu i to je slika patrijarhalnog društva u kojem se muškarcima dozvoljava da rade što god hoće pa je isprika droga. Kakvu poruku šaljemo ako je to isprika?
Selak Raspudić: Očito postoji kultura šutnje ako imamo tako bitnog redatelja, da se o tome znalo, ali nitko nije istupio. Nismo još čuli njegove žrtve niti još ima prijave. Ako nema prijave, a jasno je da je riječ o zlostavljanju žena, onda vlada kultura šutnje i strah među ženama. Moramo se pitati kakvo smo društveno ozračje stvorili ako se to događa?
Lekan: Prvaci smo u kulturi šutnje i slučaj Matanić je jasan primjer patrijarhalnog društva i da se iz pozicije moći može što god hoće. Mediji nekritički i neobjektivno izvještavaju o tome, a važna je i uloga javnih osoba, neke su podržale Matanića. Zato je važno uvođenje građanskog odgoja. Što se tiče pritisaka na Večernji list da se ne objavi, ne mogu nagađati o tome.
Obuljen Koržinek: Oko tog se pitanja, mislim, slažemo – apsolutna osuda, mislim da će Matanić morati snositi sankcije, nema opravdanja. Dobro je da su mediji tako da su maksimalno zaštitili žrtve i neka ovo bude dobar primjer u strašnoj situaciji kako se etički izvještava. Neobjavljivanjem podataka o žrtvi sprečavamo da sutra možda netko bude u strahu od prijave. Ako je bilo pritisaka na Večernji, valjda netko iz kruga redatelja. Tu strada i njegova obitelj, i na razini empatije prema Matanićevoj obitelji moramo naći balans. Sankcije da, ali teško je onima koji nisu krivi, a nosit će krimen.
Gaća: Matanić je puno doprinio hrvatskoj kulturi, no tim više jer je bi na poziciji moći, svaki njegov potez zlostavljanja suradnice time je gori. Sigurno je nekome bio uzor. Kad lajkate takve statuse, sjetite se žena žrtava nasilja koje su odlučile istupiti i reći što je učinio, zamislite da je to učinila vaša kći ili majka pa ne dajete podršku njoj. Temelj su odgoj i obrazovanje.
Replike
Selak Rapudić: Još imamo dvostruke kriterije u društvu. Imali smo različite javne osobe na pozicijama moći za koje su izašli dokumenti da su seksualno uznemiravali žene, ali nitko nije pitao kako se to reflektira na njihove obitelji. Ali svi su bili nedvosmisleni u osudi i nitko nije razmišljao o obitelji. Sad se razmišlja o njegovim dostigućima, nameće se krivnja onima koji progovaraju jer štete obitelji, razvija se i empatija prema njemu.
Lozo: Slažem se da postoje u medijima nejednaki kriteriji kad se nekoga osuđuje ili razmišlja o njegovoj obitelji. Pitala bih redatelja za njegovu odgovornost za osjećaj koji trpi njegova obitelj. Naravno da postoji empatija, ali tako onda treba postupiti u svim slučajevima.
Obuljen Koržinek: Pritisak na obitelj drugačiji je ako se radi o medijski vidljivijoj osobi i uvijek apeliram na balans, što nije uvijek lako. Pohvalila bih način na koju je priču iznijela novinarka Večernjeg lista. To je primjer koji će osnažiti druge žrtve zlostavljanja.
Selak Rapudić: Zamislite da imamo snažne žene, a to glumice jesu, a nemaju hrabrosti javno govoriti o zlostavljanju tako poznatog redatelja. I dalje vlada predrasuda i strah.
Zakon o medicinskom postupku prekida trudnoće
Zakon o medicinskom postupku prekida trudnoće – na snazi je još onaj iz Jugoslavije. Zašto i kakvi su prijedlozi?
Selak Rapudić: Imali smo jalov pokušaj SDP-a u Saboru prijedlog izmjene zakona. Taj zakon ima brojne poteškoće koje se odnose na prekid trudnoće. Prvo – pitanje medikamentoznog prekida trudnoće koji se događa kad netko mora iz medicinski opravdanog razloga prekinuti trudnoću – ovaj zakon to ne prepoznaje. Drugo – prekidi trudnoća iz medicinski opravdanog razloga nakon 22. tjedna trudnoće gdje je teško povući granicu što ugrožava život žene i što je nespojivo sa životom kad se radi o djetetu. Mnoge stvari su se zbog razvoja medicine promijenile. O tim stvarima u suradnji sa strukom treba razgovarati.
Lekan: Vladajući očito nisu imali snage baviti se tom temom iako je zakon već trebalo biti izmijenjen. Da je Plenković zabranio pobačaj, zamjerio bi se Europi, a da je napravio suprotno, zamjerio bi se desnim biračima. Možemo ima prijedlog u skladu s Ustavnom odlukom da se ne smije dovesti u pitanje pravo na izbor. To ne bi trebalo biti pitanje ideologije, nego temeljne zdravstvene skrbi žene. U Poljskoj je žena umrla od sepse jer joj nisu htjeli izvršiti kiretažu dok plod ne umre.
Obuljen Koržinek: Taj slučaj je pokrenut na Ustavnom sudu 1991. i odluka je donesena 27 godina kasnije. Zašto je to toliko stajalo na Ustavnom sudu… Ustavni sud je naložio da se ide u poboljšanje tog zakona ne propitujući pravo žene na prekid trudnoće kao i obvezu liječnika da to izvrše. Najvažnija je preventiva, osvješćivanje, da bude što manje slučajeva, na primarnoj zdravstvenoj skrbi kad postoji rizik za majku i nije dobro kad se pravo na prekid trudnoće stavlja u kontekst nečijih europskih ambicija. To je bešćutno i ružno.
Gaća: Ako je to važo pitanje, 25 godina smo čekali Ustavni sud, 2017. je Sabor dobio nalog i niste iznijeli nijedan prijedlog. SDP je 2020. iznio kompletan prijedlog zakona. Uključili smo stručnjake koji su nam savjetovali. Tri ključne vrijednosti – medicinski prekid trudnoće mora biti dostupan, legalan i besplatan; da se ne izvršava putem lijekova; da država svim ženama omogući da imaju liječnike bez priziva savjesti.
Lozo: Iz činjenica iz pitanja vidi se da je pitanje ovog zakona vrlo delikatno odakle se i rađa priziv savjesti. Ovo je delikatna problematika, ona uključuje svjetonazor i radi se o temi koja bi morala uključiti i etiku. Taj zakon bi trebalo primijeniti na sve sfere života. Na mala vrata nam ulazi pitanje eutanazije. Tako star zakon treba promjene u smislu u kojim slučajevima medicinske ugroze izvršiti prekid trudnoće da se sačuva život majke.
Replike
Selak Rapudić: SDP kaže da je u zakon uključio struku. Trudnoća se broji od posljednje menstrucije, a začeće nastupa dva tjedna kasnije. Dajte mi jednog ginekologa kojem ta činjenica nije poznata? Toliko o tome da ste uključili struku, ispali ste smiješni i banalizirali ste važnu temu. Više puta ste javno istaknuli da ćete izaći na referendum da se pravo na pobačaj uvede u Ustav. Niste to učinili, niste imali hrabrosti i niste pitali građane.
Lekan: Što se tiče referenduma, u tom momentu to nije bilo potrebno.
Gaća: Demantiraju vas ankete u kojima preko 80 posto građana je za zakon.
Obuljen Koržinek: Ustavni sud nije problematizirao odredbe zakona koje prekid trudnoće čine legalnim. Fascinanto je kako SDP nije ništa stigao dok je bio na vlasti. Govorite da ćete nešto unijeti u Ustav, a u kampanji stojite iza kandidata koji ne poštuje Ustav ni Ustavni sud ni ustavne stručnjake. Mislim da u ovoj kampanji ne možete ni spominjati Ustav.
Uvođenje građanskog odgoja u škole
Posljednjih se godina snažno promiče građanski odgoj i obrazovanje zbog sve naglašenijih prijetnji osnovnim vrijednostima poput jednakosti i ljudskih prava. Je li u Hrvatskoj potrebno uvođenje građanskog odgoja, bilo kao zasebnog predmeta ili međupredmeta?
Lekan: Da, smatramo da je potrebno uvesti građanski odgoj kao obavezan predmet zbog obima. U Zagrebu je to dobro provedeno i evaluacije su pokazale da su ishodi jako korisni.
Selak Rapudić: Treba pitati one koji rade u sustavu koji znaju što je izvedivo. Grad koji se smatra najprogresivnijim, Rijeka, provedeno je istraživanje jer se građanski odgoj provodi već neko vrijeme. Većina ravnatelja nije za to da predmet postane obavezan. Slušam struku pa smatram da ne treba biti obavezan. Što se tiče međupredmetne razine, protiv toga nemam ništa. Nije izvedivo da to bude redovan predmet.
Lozo: Pitanje građanskog odgoja je ovdje ideološko jer je pitanje kurikuluma koji bi taj predmet obuhvatio. Zanemaruje se uloga roditelja. Imate deklaraciju o ljudskim pravima gdje se kaže da je odgovornost roditelja i njihovo pravo zagarantirano. Trebalo bi dati roditeljima da prouče sadržaj predmeta pa odluče hoće li ga njegovo dijete pohađati.
Gaća: Uvest ćemo ga kao zaseban predmet ako dođemo na vlast. Drugi dio istraživanja koji je pokazao da su djecu unaprijedile vrijednosti, poznavanje građanskih sloboda i slično.
Obuljen Koržinek: Donijeli smo novi kurikul za građanski odgoj koji se provodi kroz različite predmete. Bez cjelovite reforme nije moguće uvesti novi obavezni predmet. Radimo na tome da reforma ne bude stihijska ni ideologizirana. Apsolutno nam je potreban građanski odgoj.
Replike
Selak Rapudić: Ova rasprava ne bi trebala biti protiv ili za demokraciju pa se stječe dojam da se nabacujemo građanskim odgojem pa su jedni progresivni, a drugi nazadni. To nije istina, u praksi se dokazuju naše demokratske vrijednosti. Što se tiče GO-a bitno je pogledati što teren kaže. Učitelji i ravnatelji bi to trebalo odlučiti. Istraživanje kaže da nema velike razlike u razini znanja. Dobar nastavnik povijesti će vas naučiti i kroz taj predmet kako se boriti za to.
Gaća: Građanski odgoj je šira priča. Istraživanja pokazuju da mladi ne samo da nemaju usađene vrijednosti, nego ne poznaju osnovne stvari poput trodiobe vlasti. Politička, financijska pismenost, zdravstveni odgoj, sve je to jako bitno, vrijednosti i znanja koja su potrebna.
Lekan: Tehnološki problemi nisu dovoljan razlog za neprovođenje predmeta.
Obuljen Koržinek: Za nas to nije pitanje ili-ili.
Lozo: Sve teme vezane uz obrazovanje treba proći s roditeljima.
Blic pitanja
Jeste li za punu i dosljednu primjenu odredaba Istanbulske konvecije?
Obuljen Koržinek: Da
Gaća: Da
Lozo: Ne
Selak Rapudić: Ne svih
Lekan: Da
Smatrate li da je pobačaj temeljno pravo i odluka žene?
Obuljen Koržinek: Da
Gaća: Da
Lozo: Ne
Selak Rapudić: Da
Lekan: Da
Jeste li za poništavanje lista za izbore ako nije ispunjen zakonski minimum o 40 posto pripadnika svakog spola?
Obuljen Koržinek: Poštovat ćemo zakon.
Gaća: Da
Lozo: Ne, to bi bila prestroga kazna
Selak Rapudić: Da, iako pozitivna diskriminacija nije uvijek najbolje rješenje.
Lekan: Da
Jeste li za uvođenje građanskog odgoja u škole?
Obuljen Koržinek: Da
Gaća: Da
Lozo: Ne, ili uvjetno
Selak Rapudić: Kao međupredmet da, kao obavezni predmet ne.
Lekan: Da
Jeste li za to da se nastava vjeronauka odvija u prostorijama vjerskih zajednica, a ne u školama?
Obuljen Koržinek: Mi smo za škole.
Gaća: Da
Lozo: Ne nužno, može i škola.
Selak Rapudić: Da ostane izborni predmet u školama.
Lekan: Da
Hoćete li na teret države ili lokalnih jedinica osigurati provedbu integracije stranaca, kao što je učenje jezika, kulture, ustavnopravnog poretka?
Obuljen Koržinek: Da
Gaća: Da
Lozo: Tijelo koje izdaje radne dozvole mora brinuti za njihovu integraciju.
Selak Rapudić: Država je maknula pravila pa se mora pobrinuti za integraciju.
Lekan: Da
Završna misao?
Obuljen Koržinek: Dokazali smo da provodimo vrijednosti koje zastupamo, ali smo uključivi i ne potičemo podjele.
Gaća: Nadam se da će građani izaći u velikom broju na izbore jer rijeke pravde dolaze.
Lozo: Razvoj demokracije ne mora biti u kontradikciji s njegovanjem tradicionalnog društva kakvo Hrvatska je.
Selak Rapudić: Ne smijemo izbjegavati činjenicu da se pod borbom za ljudska pava podvaljuju političke vrijednosti i trebamo hrabro adresirati te probleme.
Lekan: Iz ovih tema vidimo koliko toga treba promijeniti, da dođu nova lica koja imaju hrabrosti uhvatiti se u koštac s problemima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!