Nakon više od dvije godine istraživanja i dugotrajnih postupaka pred Povjerenikom za informiranje i Visokim upravnim sudom, N1 je u posjedu dijela mailova koje je početkom 2017. godine, u najdramatičnije vrijeme afere Hotmail, guverner HNB Boris Vujčić izmjenjivao s mlađim analitičare fonda Knighthead Adamom Pieczonkom. Mailovi otkrivaju dio informacija koje su nam nedostajale, ali i postavljaju nova pitanja.

Podsjetimo, fond Knighthead pojavljuje se u Hrvatskoj u proljeće 2017. godine, u vrijeme dok Ante Ramljak i ostatak ekipe koju je on sam nazvao grupa Borg pišu Lex Agrokor. Znali smo da su se predstavnici Knightheada sastajali s Ramljakom, i da se u to vrijeme Lex mijenjao na način da je u konačnici bio puno povoljni za Knighthead, kao i to da su autori zakona nakon toga dobili lukrativne savjetničke ugovore u Agrokoru koji se mjere u desecima milijuna eura.

No gdje je tu Vujčić? Naša potraga za odgovorom na ovo pitanje počela nakon što je Martina Dalić napustila Vladu i krajem 2018. objavila knjigu “Slom ortačkog kapitalizma” i u njoj spomenula da ju je, nakon svog susreta s guvernerom Borisom Vujčićem, kontaktirao mlađi analitičar Knighthead fonda Adam Pieczonka. Informacija da se Guverner zemlje članice EU sastaje s nižerangiranim zaposlenikom malog fonda rizičnog kapitala učinila nam se neobičnom i važnom i od onda pokušavamo saznati što se nalazi u službenim mailovima Borisa Vujčića, dužnosnika RH.

Vujčić je u fazama priznavao sastanke, za sada ukupno tri, priznao je da su počeli na inicijativu njegovog kontakta u Londonu, da su mu oni objašnjavali što je to roll up kredit, ali više od toga nije htio reći.

Dio odgovora nude mailovi koje imamo u posjedu. Prvi otkriva da je Vujčića za sastanak sa Knightheadom zamolila direktorica za investicijsko bankarstvo u jugoistočnoj Europi u J.P. Morganu. Dapače, gospođa očekuje da se Vujčić po pitanju vremena sastanka prilagodi Pieczonki, a mail je formuliran kao da Vujčić u tom trenutku zna i tko je Adam, i zašto je Knighthead u Zagrebu. J. P. Morgan je jedan od kreditora Agrokora, dakle jedna od zainteresiranih strana, a u tom trenutku piše se zakon koji će rezultirati time da Knighthead psotane jedan od vlasnika Agrokora.

Sljedeći mail pokazuje pak da Vujčić nije govorio potpunu istinu kada je rekao da je Pieczonku otpravio onima koji se Agrokorom bave nakon što je saznao o čemu je riječ. Naime, Pieczonka je novi sastanak tražio s Vujčićem nakon komunikacije s Ramljakom, i to na dan kad je ovaj tek imenovan izvanrednim povjerenikom. Što znači da je “produktivna” komunikacija s Ramljakom obavljena u vrijeme kad ovaj nije imao nikakve formalne ovlasti.

Treći mail koji objavljujemo pokazuje do koje je razine Vujčić surađivao s Knightheadom i bio upoznat s njihovim forsiranjem roll up kredita. Podsjetimo, takav model financiranja u Hrvatskoj nije postajo prije slučaja Agrokor, niti se koristi danas. On omogućuje prvenstvo naplate onim vjerovnicima koji ponude novi kredit poduzeću u problemima, što znači da u povoljniji položaj stavlja jačeg, onoga koji raspolaže većim financijskim sredstvima, urušava uspostavljeni red vjerovnika i u nepovoljniji položaj stavlja sve one vjerovnike koji, bez obzira na jamstva koja su imali, nemaju npr. financijske snage za sudjelovanje u ovakvim aranžmanima.

U ovom mailu naime Pieczonka traži sastanak kako bi zajedno s Vujčićem prošli njihovu financijsku ponudu kako bi je učinili “atraktivnijom”. Vujčić je na sastanak pristao.

Što znamo nakon ovih mailova: da se Guverner na zahtjev jedne od zainteresiranih strana sastao s predstavnikom fonda rizičnog kapitala koji je komunicirao i sa autorima Lexa Agrokor, progurao roll up i u konačni postao jedan od vlasnika Agrokora. Znamo da je dobivao na uvid njihove ponude i bio pozivan da ih učini atraktivnijima. Znamo da to u najmanju ruku nije etično niti primjereno ponašanje visokog državnog dužnosnika. No tek trebamo saznati je li, i u kojoj mjeri, guverner Vujčić djelovao izvan svojih ovlasti i distribuirao povlaštene informacije.

Na tom putu do sada u korist javnosti već dva puta odlučio Povjerenik za informiranje, a na našu stranu je stao i Visoki upravni sud. U njihovoj odluci stoji da je “u javnom interesu otkloniti svaku sumnju u moguće davanje povlaštenih informacija koje mogu određenu zainteresiranu stranu dovesti u povoljniji pravnofinancijski položaj u odnosu na njegov financijski interes i financijsko poslovanje”. Usprkos tome, HNB i dalje pravnim sredstvima izbjegava objaviti potpunu korespondenciju Guvernera i mlađeg analitičara. Mi naše novinarsko istraživanje nastavljamo i dalje jer smatramo da HNB mora ovu korespodenciju učiniti dostupnom javnosti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.