Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović bio je gost Novog dana.
Na pitanje o rezultatima nacionalnog ispita učenika četvrtog i osmog razreda odgovara: “Htjeli smo dobiti realnu sliku znanja. Imamo očekvanu distribuciju znanja. Mi smo nacionalnim ispitima dobili ono što smo htjeli, da standardiziranim ispitima, koji su se dogodili u oko 10 posto škola, dobijemo pokazatelj koji je utemeljen na objektivnom prikazu. Tu su otklonjeni svi subjektivni aspekti. Najteži učiteljski posao je ocjenjivanje i tu je teško izbjeći subjektivni moment. Ovi su ispiti ocijenjeni po standardiziranom pristupu i dobili smo realnu sliku stanja.”
“Dosad smo imali samo impresiju koje su škole dobre, koje su manje dobre, sad imamo realne pokazatelje”, kaže Filipović.
Sljedeći put ispiti se neće pisati dan za danom kako bi se olakšalo i učenicima.
“Mi ćemo napraviti nacionalne ispite za učenike osmih razreda. Prvi put ćemo izmjeriti njihova postignuća iz osam predmeta”, objasnio je.
Petašima lakša matematika od hrvatskog
Nacionalne ispite od 10. do 12. listopada pisalo je oko 3960 učenika i to iz matematike, hrvatskog jezika te prirode i društva, gradivo od prvog do četvrtog razreda.
Rezultati koji su poslani školama ukazuju da većina učenika u predmetnu nastavu dolazi iz razredne nastave sa znanjima srednje razine, a najviše poteškoća imali su u pisanju hrvatskog jezika, kazao je na konferenciji za novinare ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović. Nešto teži im je, kaže, bio ispit iz hrvatskog nego iz matematike.
Rezultati nisu brojčani već postoje četiri razine – napredna, srednja, osnovna razina i ispod osnovne razine. U terminima pada i prolaza, “osnovna razina” predstavlja prolaz, odnosno “ispod osnovne razine” predstavlja pad.
Tako je hrvatski jezik ispod osnovne razine napisalo 6,6 posto učenika, na osnovnoj razini 41,3 posto, srednjoj razini 46,9 posto, a naprednoj 5,2 posto.
Matematiku je “palo” 2,9 posto učenika, na osnovnoj razini ju je napisalo 39,6 posto, srednjoj razini 51,5 posto, a naprednoj razini 6 posto.
Prirodu i društvo je ispod osnovne razine napisalo 3,8 posto učenika, njih 38,6 posto ih je napisalo na osnovnoj razini, 52,2 posto na srednjoj razini, a 5,4 posto na naprednoj razini.
Ćurković: Puno učenika ne zna odgovoriti na postavljenu temu
Natalija Ćurković iz Odjela za istraživanja NCVVO-a rekla je da su iz hrvatskog učenici imali dva dijela, među kojima je bio i ispit pisanja gdje su pisali sastavak, odnosno izvještaj o nekom događaju.
“Rezultati pokazuju da puno učenika ne zna odgovoriti na postavljenu temu. Oni svi o nečemu pišu, ali ne pišu o onome što ih se zapravo pitalo. Tu su učenici najviše gubili bodove”, dodala je.
Kad je riječ o matematici, uočili su da su zadaci iz nižih razreda jako dobro riješeni. “Nismo uočili da bi bilo izrazitih deficita. Ono što se učilo u prvom i drugom razredu, to su im bili jako lagani zadaci”, kaže Ćurković.
Isto su, dodaje, uspjeli detektirati što bi svi morali znati i to su baš ti zadaci zbrajanja, oduzimanja, dijeljenja i množenja i većina učenika je te osnove savladala.
Ove godine će od 6. do 10. ožujka nacionalne ispite iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva pisati učenici četvrtog razreda u 81 eksperimentalnoj školi. Filipović je komentirao da će ispiti za četvrte razrede biti u isporuci prije 6. ožujka i da ide sve kako je planirano te su u tisku.
Nacionalne ispite pisat će i učenici osmog razreda u svim osnovnim školama od 13. do 31. ožujka, a ravnatelj NCVVO-a istaknuo je da je to puno zahtjevniji posao budući da se radi o 320.000 nacionalnih ispita za oko 40.000 osmaša u 923 škole koji ispite pišu iz osam predmeta. “Za usporedbu to je triput više nego na državnoj maturi”, kazao je Filipović.
Naglasio je i da neće raditi probleme učenicima koji zbog opravdanog razloga ne pristupe ispitima, a neće ih morati niti naknadno pisati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!