Astronom Ante Radonić je gostovao u Tajnama svemira i govorio o brojnim pokušajima slijetanja na Mjesec i o motivaciji iza brojnih takvih projekata.
Indijci su 24. kolovoza postali prvi čija se letjelica uspješno spustila na južni pol mjeseca. Radonić je objasnio zašto je slijetanje na polove mjeseca teže nego u području ekvatora.
“Kad je riječ o polarnom području Mjeseca teže ćete pronaći ravna mjesta i onda trebate letjelicu koja se može precizno spustiti da bi pogodila baš onaj ravan teren koji ima određne granice. Kad imate mjesečeve more, ravnice, puno je lakše naći ravne terene. Ako se spuštate na polarni kraj morate biti u polarnoj orbiti, ali Mjesec se vrti i nakon par dana situacija se mijenja i teško je pogoditi mjesto na koje se želite spustiti. To mora biti veoma precizno izmjereno”, poručuje Radonić.
Objašnjava da je nedostatak financija glavni razlog zašto toliko dugo nije bilo većih ekspedicija na Mjesec.
“NASA se htjela odavno vratiti na Mjesec. Međutim, već dugo nitko to nije odobrio. Administracija Obame je rekla da nema novaca, a isto je bilo i za Trumpove administracije. Pa onda mora i konges odrediti određene novce. U doba Kennedyja je bilo drugačije. On je rekao moramo stići do mjeseca do 1970. Novaca je bilo koliko hoćeš, to je bila prava trka u doba Hladnog rata”, rekao je Radonić.
Iako je tehnologija napredovala, gorivo je i dalje ostalo isto, kaže Radonić.
“Morate imati jako, jako veliku raketu i to poskupljuje cijeli projekt. U zadnje 33 bilo je čak 24 lansiranja prema Mjeseci. Sad se dogodio niz misija u kratkom vremenu.”
Prošle godine je Južna Koreja poslala letjelicu u orbitu. Japan je jučer lansirao svoju letjelicu. Prije četiri godine je Izrael poslao privatnu letjelicu koja je ušla u orbitu ali se nije uspjela spustitit.
Zašto ruska letjelica nije uspjela sletiti na Mjesec?
Rusi su svoju letjelicu počeli pripremati još krajem prošlog stoljeća, ali se cijeli pregram jako odužio. Letjelica Luna 25 je trebala funkcionirati godinu dana na površini Mjeseca, ali dogodilo se nešto što nitko nije očekivao.
“Letjelica je trebala svoju orbitu pripremiti da ide idući dan na spuštanje, kružila je nekoliko dana oko Mjeseca. Međutim, kad je raketni motor bio uključen za prelazak u novu orbitu motor koji je trebao raditi oko 75 sekundi radio je negdje preko 120 sekundi. Iz nekog razloga nije se zatvorio rad motora i letjelica je otišla u putanju i sudarila se s Mjesecom. Preko 1,5 km u sekndi, jako velika brzina”, ispričao je Radonić.
Prema neslužbenim informacija neki njihov stručnjak je uočeio da raketni motor na testovima nije radio kako je bilo očekivano, ali bili su u žurbi jer se dva dana kasnije trebala spustiti indijska letjelica.
“Možda zbog te žurbe da budu prvi nisu još malo pričekali da provjere. Ono što je bilo rutinski oni su tu napravili jedan veliki gaf, tehnička greška. Skupa letjelica od koje su puno očekivali, a mogla je dugo raditi. Neslavno su završili”, kaže Radonić i dodaje da ruska svemirska agencija već dugo ima probleme, pogo
“Nisu ni sjena onoga što su nekad bili.”
Voda na Mjesecu
Radonić je ispričao da je još 1998. američka letjelica ‘Lunar Protector’ uočila da na polarnom Mjesecu ima znakova da ima vodenog leda.
“Kasnije su napravili eksperiment, namjerno su bacili jednu raketu da pogodi područje gdje ima leda, a sonda koja je slijedila tu raketu prije pada je uspjela snimti spektar svjetla eksplozije, kojim su potvrdili da zaista ima vodenog leda, na milijarde tona”, kaže Radonić i dodaje da nitko zapravo ne zna koliko će teško biti izvući taj vodeni led.
“To mogu biti mal čestice leda pomiješane s tlom, i vi ćete iz jednog kubika mjesečevog tla dobiti litru vode. Ali kad imate vodu imate vodu za piće. Elektrolizom ju razdijelite na vodik i kisik, pa imate kisik za disanje, vodik za gorivo, kisik kao oksidator i time ste riješili da možete lakše održavati ljudsku posadu jednog dana na bazi na Mjesecu.”
Upravo zbog tog vodenog leda velike agencije žele istražiti polarni dio Mjeseca kako bi jednog dala mogle imati svoju bazu na Mjesecu.
“Bazu koja će služiti i za istraživanje i za daljnje eksperimente. Mi danas globalno govoreći ne možemo živjeti normalno bez svemirske tehnologije. Svaka zemlja želi razvijati tu tehnologiju, to razvijanje utječe i na razvoj cijele industrije pojedine zemlje”, poručuje Radonić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!