Stambeni neboderi bili su popularna novogradnja do početka 1980-ih godina kada se stambena gradnja počela polako prizemljivati.
Tadašnji smisao stambene gradnje bio je ići u vis, na što manjoj parceli izgraditi što viši objekt i u njemu skućiti što više ljudi. Neboderi koji se danas grade u Hrvatskoj odreda su poslovne, a ne stambene zgrade, koje svojom visinom simboliziraju ekonomsku i financijsku snagu.
Više je definicija i klasifikacija no u pravilu neboderom smatraju građevine s deset ili više katova. U vrijeme zahuktale urbanizacije nakon Drugog svjetskog rata, u mnogim ovdašnjim gradovima građeni su neboderi.
Život na visini
U Rijeci su, zbog manjka prostora na kojem se grad proteže, u vrijeme tog industrijskog i demografskog buma izgrađeni mnogi neboderi po kojima je i danas poznata. S druge strane, u ravničarskom Osijeku lakše se moglo ići “u širinu” iako i ondje ima nekoliko stambenih nebodera među kojima je najpoznatiji tzv. Četverolist – četiri nebodera različitih visina (od 11 do 18 katova) izgrađenih 1973. godine. Split se danas ponosi najvišim neboderom u Hrvatskoj, poslovnim Dalmatia Towerom s 29 katova i 115 metara visine, ali i nizom stambenih nebodera (Karamanova, Spinut) izgrađenih 1970-ih. Rijeka ima najviši stambeni neboder u Hrvatskoj, to jest dva nebodera “blizanca” na Turniću visokih 96 metara i s 28 katova.
Nekoliko zagrebačkih stambenih nebodera imaju ikonički status u vizuri grada – “Rakete” na Vrbiku, neboderi u Ulici braće Domany na Srednjacima, neboderi na Prisavlju, “Mamutica” u Travnom (jedna od najvećh stambenih zgrada u Europi). “Super Andrija” u Sigetu ili Iblerov (“drveni”) neboder na uglu Martićeve i Smičiklasove ulice.
Iznad 9. kata ponuda jenjava
A koliko je danas privlačan žvot na višim katovima gdje zgrada “nebo dere”? Logikom brojki, stanova na visinama iznad 10. kata znatno je manje jer nižih je zgrada više. U ponudi u oglasnicima ne nudi ih se mnogo.
Na Njuškalu, najvećem domaćem internetskom oglasniku, u Zagrebu ponuda stanova iznad devetog kata posve jenjava. Dok je u ponudi po dvadesetak stanova na osmim i devetim katovima, oni od desetog naviše mogu se brojati na prste. Uočili smo po šest stanova na 12., 13. i 15. katu, tri na 16. te po jedan na 17. i 18. katu. Više i više od toga u oba smisla nismo uočili.
Onaj na 17. katu je garsonjera u Travnom u zgradi iz 1970. godine. Nudi se po cijeni od 125.000 eura, odnosno 3.900 eura po kvadratu. Stan na najvišem katu u ponudi također je garsonjera od 37 kvadrata na 18. katu nebodera na Srednjacima izgrađenog 1976., a prodavatelj traži 150.000 eura ili 4.055 eura za kvadrat.
Lijep pogled, više svjetla, manje buke…
Otkud tako slaba ponuda te koliko je kvaltetan život na višim katovima i u neboderima općenito, pitali smo Ivanu Čikić, direktoricu agencije za nekretnine Dom Ekspert. Ona kaže da interes za stanovima u neboderima ne odudara značajnije od interesa za stanovima u drugim, manjim i nižim starogradnjama.
“Pritom je najvažniji kriterij održavanje zgrade – kako se i koliko u nju ulaže, u njeno pročelje, krov, zajedničke prostorije… To je općenito glavni kriterij, bez obzira o kakvoj starogradnji se radi”, kaže.
Iz iskustva s klijentima govori da su oni koji žive ili su živjeli u neboderima, zavoljeli taj život zbog nekih prednosti.
“Mnogi vole živjeti na višim etažama jer tamo imaju lijep panoramski pogled. Osim toga, stanovi na višim katovima imaju više svjetla i puno manje je buke. Ako je neboder dobro održavan, u slučaju prodaje stana može se postići čak mnogo bolja cijena”, ističe.
“Većina pričuve ide na održavanje dizala”
Čikić ukazuje na još jednu specifičnost.
“U neboderima se novac iz zajedničke pričuve primarno troši na održavanje dizala. Ona moraju raditi radi sigurnosti za stanare. No, zbog toga često u drugom planu ostaje održavanje pročelja, krovova i zajedničkih prostorija – stubišta, tavana, podruma. Ali to nije samo problem u neboderima, nego u svim starogradnjama u Zagrebu i drugdje”, objašnjava.
Čikić ističe da je za Zagreb specifična tzv. impotentna gradnja.
“Grade se isključivo zgrade niže katnosti, što je šteta. Kad gradite neboder zapravo osiguravate više prostora za zelene površine – parkove, šetnice, biciklističke staze, općenito kvalitetniju infrastrukturu oko grada. Naravno, kad gradite stambeni neboder, morate osigurati i parkiralište za sve stanare, a to se onda rješava podzemnim etažama”, napominje.
“Neboderi su sigurni za živjeti u njima”
Dojam je da neki zaziru od života u neboderima, na najvišim katovima. Čikić kaže da je uvelike riječ o stvorenoj predrasudi.
“Statičari se pobrinu za mehaničku otpornost zgrade, primjerice od potresa. U tom pogledu ti su objekti sigurni za živjeti u njima. Nema razloga za strah. Strah jedino može biti ako nemate iskustva življenja u neboderu”, dodala je.
Što se tiče cijena stanova, Čikić kaže da nema razloga da one budu niže samo zato što su u neboderima. Ponavlja da najvažniji kriterij treba biti kako se i koliko ulagalo i ulaže u zgradu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!