Nevera potopila brodicu Dišpet: Troškovi izvlačenja idu preko milijun kuna

Iako vezana, 30-metarska drvena ljepotica Dišpet usljed subotnjeg nevremena završila je pod morem kaštelanske ribarske luke Brižine.

"Vjerojatno je negdje drveni brod otvorio i uz to je bila velika nevera i nalilo ga je i on je potonuo", rekao je Antonio Šunjić, vlasnik broda i predsjednik ceha ribara splitsko-dalmatinske županije.

Lučka kapetanija vlasniku je izdala usmeno rješenje za izvlačenje broda, a zbog količine ulja i goriva izdali su nalog da se brod ogradi branama. Na sreću onečišćenja mora nema.

"Zbog toga što je na brodu bilo otprilike 20 litara ulja i negdje od 5 do 20 litara goriva, stoga smo morali voditi dužnu pažnju da ne bi došlo do onečišćenja", navodi lučki kapetan Željko Kuštera.

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=zgdispetpotonucepkg18ves120221111164139144-n1info-hr-worldwide&stream=hp1400&t=0&player=m3u8v&sp=n1info&u=n1info&p=n1Sh4redSecre7iNf0" video-id="5248292"]

Iako je itekako pazio na njega, Šunjić je ostao bez broda koji mu je donosio kruh. Kako nesreća nikad ne dolazi sama, dodatni su udarac troškovi vađenja plovila – preko milijun kuna.

"To je karikirano trošak od milijun i 300-400 kuna bez da se brod popravi i bez troškova nakon vađenja od izmjena instalacije, servisiranja, opremanja motora i ostalo. To su enormni novci koje nemamo i ne možemo zaraditi", dodaje Šunjić.

Samo ova brana i njeno održavanje dnevno košta oko 70 tisuća kuna kaže Šunjić. Kad će brod vani – ne zna se. Procedura je to koja traje, pa troškovi iz dana u dan samo rastu.

"Pa čujte, to košta, moramo biti svjesni da ekologija i sve te stvari, one koštaju", kaže lučki kapetan.

Svjestan je toga i vlasnik. Zahvalan je svim institucijama, a pogotovo svojim kolegama ribarima koji su se unatoč nedaćama koje su ih snašle ujedinili i novčano pomogli.

"Ribari su se potrudili. Svatko je donirao jedan određeni iznos koliko je mogao i uspjeli smo skupit jedan iznos novaca koji će biti dostatan, našli smo dobrovoljce koji će zaroniti i koji će popravit oštećenje i taj novac će biti za iznajmljivanje jakih pumpi koje će taj broj isekati i vratiti na površinu", kaže Šunjić.

Drvenih je brodova poput Dišpeta sve manje, ali i ljudi koji ih znaju izraditi.

"Kad Dišpet izađe na škver, svi kažu to nije brod, to je šuma. Takve brodove u današnje vrijeme je teško napraviti, ogromni su troškovi izrade, a i kalafata i škverova je sve manje i manje. Jedan ovakav brod od 30 metara teško da će se više napraviti", dodaje Šunjić.

Kad se ovaj raritet izvuče vani, pitanje je što će s njim biti. Sve, naravno, ovisi o tome hoće li biti novca za vraćanje u prvobitno stanje.