Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Đorđe Gardašević bio je gost Newsrooma. Komentirao je probleme s izborom novog ravnatelja USKOK-a.
Prvi put u povijesti domaćeg pravosuđa na natječaj za čelno mjesto USKOK-a nije se javio baš nitko.
Natječaj je trajao do 16. rujna, a iz DORH-a potvrđeno je da se na njega nije javio nitko.
Nije izvanredno stanje
Upitan vidi li ovo kao izvanredno stanje, Gardašević odgovara: “To nije ni formalno ni tehnički izvanredno stanje. Izvanredno stanje je kad su ustavne institucije blokirane i kada u Ustavu nema rješenja za takvu blokadu. Ovo je druga vrsta problema koja pokazuje nešto ozbiljno u našem društvu, a to je ili da nema kandidata ili da se nitko ne želi javiti. Mislim da u svakom zrelom demokratskom društvu mora biti dovoljno kandidata u rezervoaru stručnjaka koji će se javiti za tako visoke funkcije.”
Koliko to može imati veze s onim što oporbenjaci nekada znaju nazivati okupacijom institucija? Smatraju li profesionalci u Hrvatskoj da se njihovo znanje neće cijeniti na takvim funkcijama? Profesor to smatra mogućim, ali ističe da bi trebalo razgovarati s većim brojem ljudi i vidjeti što oni misle o tome.
“Očito je da bi veliki napredak bio napravljen u onom trenutku kada bi se jedan značajan broj ljudi prijavio za te funkcije i kroz proces imenovanja, uključujući i ako sabor imenuje te ljude, predočio javnosti svoje pozicije i svoje programe i na taj način napravio tip pritiska na instituciju koja bira” kaže.
“Zamislimo situaciju da imate izbor kandidata za neku visoku funkciju. Ako imate razgovore s tim kandidatima, mislim da ne može ostati nezamijećeno tko je bolji, a tko je lošiji kandidat. Imate pisani trag, dakle biografiju i CV, ali imate i intervju, koji pokazuje kako kandidat rezonira u kontekstu u kojem je postavljen. Ako imamo taj transparentni pristup gledanja tko su nam kandidati i kako se ponašaju, javnost mora biti tu neka vrsta watchdoga, odnosno onoga koji provjerava što se zbiva u postupku imenovanja”, dodao je.
Velika rošada na Ustavnom sudu
Sljedeće godine nas čeka važan proces, a to je velika smjena na Ustavnom sudu. “To je velika strukturalna promjena. Ustavni sud je važna institucija, a 10 od 13 sudaca je velika rošada. Bit će važan proces izbora ljudi i volio bih da se tu javi što više ljudi da vidimo tko je sve na raspolaganju našem društvu kao kompetentni stručnjak”, kaže profesor.
Imamo najmanje dvije skupine problema: jedna je koje ljude biramo i kako? Drugi problem je tajming.
Na pitanje kada i koji saziv bi trebao izabrati novi saziv Ustanovg suda, profesor odgovara: “Teorijski gledano, bilo bi bolje da ga izabere novi saziv. Taj saziv reflektira volju birača u izbornoj godini. To je novi, osvježeni saziv Sabora i on ocrtava ono što birači žele za sljedeće četiri godine.”
Postoji neoptimalno rješenje o privremenom produljenu mandata postojećeg saziva. “To je moguće po Ustavu na šest mjeseci. Ako sucu nije izabran nasljednik, može mu se produljiti mandat za maksimalno šest mjeseci”, objašnjava profesor.
“Nadam se nam se neće ponoviti situacija kada Sabor dugi niz godina ne bira suca Ustavnog suda jer nije moguće ostvariti dvotrećinsku većinu. Ustavne izmjene 2010. godine su uvele pravilo da se suce bira dvotrećinskom većinom, uz konsenzus i vladajućih i opozicije. Toga nije bilo dugi niz godina. U narednim godinama se to ponavljalo i dogodilo se da je kroz te godine sud postupno gubio suce, što je vrlo ozbiljan problem. Kasnije je to riješeno kada je shvaćeno da bi broj sudaca mogao pasti na šest, što je nedovoljno da sud obnaša svoju osnovnu funkciju, što je ocjena ustavnosti zakona”, kaže.
“Obzirom da 2024. biramo deset sudaca, ja sam gotovo uvjeren da neće biti te vrste krize. Svatko tko bi se upustio u opstrukciju toga, riskirao bi veliki politički poraz”, dodao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!