Uhićenja su popratna pojava i afere u Ini koja je već tjednima top tema više u političkim, manje u pravosudnim krugovima. Koliko je to i je li uopće utjecalo na rejting stranaka doznajte u ovomjesečnom HRejtingu.
Afera Ina potresla je hrvatsku javnost, a je li zatresla onu političku i dovela do promjena u popularnosti stranaka?
Uzme li se u obzir da su trendovi u politici veoma važni, onda je zaključak da je afera u Ini koštala HDZ. I ovaj im je mjesec rejting u minusu. Ali problem je oporbe što od toga gotovo nitko od njih nije ništa zaradio.
VEZANE VIJESTI
“Trenutačni rejting HDZ-a blizu je onomu koji je ta stranka imala prije šest godina, kada je Tomislav Karamarko morao otići, a Andrej Plenković spremao se za dolazak na vlast. HDZ danas podupire četvrtina hrvatskih birača. Točno 24,62%, što je 0,57% manje nego u rujnu. Kad već spominjemo 2016., podsjećamo da je uoči izbora i dolaska Andreja Plenkovića na mjesto Zorana Milanovića u Banske dvore, SDP je u anketi koju je objavio HRT bio na 32%, a danas je upola slabiji. Ovaj mjesec završava na samo 16,2%, oko pola posto manje nego u rujnu”, javlja HRT.
Možemo!, koji su tada bili aktivisti, danas su treća politička snaga u zemlji s biračkom potporom od 11,2% i za razliku od dvije najjače stranke, oni su malo narasli (+0,33%).
I Most je malo narasao (+0,57%) koji je na rušenju Karamarka prije šest godina doživio uzlet, u međuvremenu prešao put od vlasti do žestoke oporbe, ali mu je rejting ostao gotovo isti – na 9,3%.
Peti je i ujedno zadnji koji još prelazi izborni prag je Domovinski pokret. Trenutačno imaju 5,4% i u silaznoj su putanji u odnosnu na prošli mjesec (-0,31%).
A ovako stoji preostalih 13 stranaka iz ankete HRejting od kojih samo dvije trenutačno nisu parlamentarne…
“Ni preostalih 11 ne bi bile parlamentarne da je Hrvatska jedna izborna jedinica, a predizborne koalicije zabranjene. Jer i najjača među strankama koje ne prelaze prag – Centar (2,7%), od tog je praga toliko daleko da ga samostalno nema nikakve šanse preskočiti i ponovno doći do saborskog mandata. Kao ni bivši SDP-ovci preko svoje nove stranke Socijaldemokrata s 1,6% podrške birača. HSS ima 1,5% i svog je predsjednika već istaknuo kao kandidata za premijera, teško bi sam došao do Sabora, a kamoli do Banskih dvora. Na oko 1% potpore još su: Fokus (1,3%), Radnička fronta (1,2%), IDS (1,1%) i Sinčićev nekad Živi zid, sad Ključ Hrvatske (1,0%).”
Čak je i 1% birača neosvojivo za parlamentarne Hrvatske suvereniste (0,9%) ili vladajuće HNS (0,6%), HSU (0,5%) i HSLS (0,5%). Kao ni za stranku čiji je osnivač najdugovječniji zagrebački gradonačelnik (BM 365 – 0,4%) i koja ima potporu identičnu Čačićevim Reformistima (0,4%).
“A kad se rejtinzi svih ovih 13 stranaka ispod praga zbroje iznosi 13,7%, i to je iznos znatno manji od broja neodlučnih. Trenutačno ih je 17,9%, pa su se i ovaj mjesec potvrdili kao druga i očito presudna politička snaga u zemlji”, piše HRT.
Istraživanje na uzorku od 1400 ispitanika provedeno je protekla tri dana (od 17. do 19.10.). Najveća moguća greška iznosi +/- 2,95%, a razina pouzdanosti 95%.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!