"Tuđman se za Hrvatsku borio kao pobornik ljevičarskog pokreta"

franjo tuđman, franjo tudjman, — MARIA BASTONE / AFP, Ilustracija | MARIA BASTONE / AFP, Ilustracija

Na današnji dan, 10. prosinca 1999. godine, prije 23 godine, preminuo je prvi predsjednik hrvatske države Franjo Tuđman. Tuđman je u Trgovišću i Zagrebu završio osnovno i srednješkolsko obrazovanje. Kao srednjoškolac 1940. pritvoren je zbog sudjelovanja u radu lijevih političkih organizacija, a 1941. prekinuo je školovanje i aktivno se uključio u Antifašistički pokret.

Oglas

Nakon Drugog svjetskog rata radio u Glavnoj personalnoj upravi Ministarstva obrane. Godine 1957. završio je Višu vojnu akademiju, u Generalštabu JNA, kao načelnik Studijskog odjela Prve uprave, a od 1959. bio je i pomoćnik glavnog urednika Vojne enciklopedije.

Potkraj 1960. bio je promaknut u čin general majora. 1961. napustio je aktivnu vojnu službu i prešao u Zagreb, gdje je postao direktor novoosnovanog Instituta za historiju radničkoga pokreta Hrvatske. Početkom 1964. bio je optužen za ''buržoasko-nacionalističko skretanje u pristupu nacionalnomu pitanju'', a u travnju 1967. prisiljen na povlačenje s mjesta direktora Instituta, isključen iz Saveza komunosta pa uklonjen sa Sveučilišta i umirovljen. Zbog aktivnog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću uhićen je u siječnju 1972. Političkim procesom osuđen je na dvije godine strogog zatvora.

U veljači 1981. ponovno je osuđen na tri godine zatvora i pet godina zabrane javnog djelovanje, a sve zbog intervjua koje je dao međunarodnim medijima u kojima je govorio o neravnopravnosti hrvatskog naroda u SFRJ. Kaznu je služio u kaznionici u Lepoglavi.

U lipnju 1989. godine osnovao je HDZ s kojim je na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnju 1990. pobijedio.

Nakon ustavnih promjena u srpnju postao je predsjednik republike, a nakon donošenja novoga, demokratskog ustava, u prosincu preuzeo ustavne predsjedničke ovlasti.

Za predsjednika je potom biran na izravnim izborima u kolovozu 1992. te ponovno u lipnju 1997., oba puta u prvom krugu. Tuđman je od svibnja 1990. do smrti 1999. bio ključni akter hrvatske unutarnje i vanjske politike. Tijekom 90 ih uspio je izboriti se za međunarodno priznanje Hrvatske i ulazak Hrvatske u UN 1992. godine, ugušiti srpsku pobunu u Hrvatskoj 1995., a onda provesti i mirnu reintegracije hrvatskog Podunavlja od 1996. do 1998., kojom je ostvarena teritorijalna cjelovitost države.

Preminuo je 10. prosinca 1999. godine u Zagrebu nakon teške bolesti.

10. pro. - 11:30

Izaslanstvo HDZ-a i u Velikom Trgovišću

Glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić s izaslanstvom je položio vijenac i zapalio svijeću ispred rodne kuće prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u Velikom Trgovišću.

10. pro. - 11:26

Kapulica: On se za Hrvatsku borio kao pobornik ljevičarskog pokreta

Glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić s izaslanstvom je položio vijenac i zapalio svijeću ispred rodne kuće prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u Velikom Trgovišću.

Odajemo počast čovjeku koji je najzaslužniji za stvaranje hrvatske države, koja i ovih dana ostvaruje ključne nacionalne interese, na temeljima koje je Tuđman postavio 90-ih, izjavio je Mario Kapulica, predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman.

Čitav njegov život, kazao je Kapulica, svjedočanstvo je "kako se za Hrvatsku možete boriti sa svih pozicija koje vam je život namijenio".

"On se za Hrvatsku borio kao sin predratnog HSS-ovca, kao pobornik ljevičarskog pokreta, general u tadašnjoj vojsci, kao znanstvenik, disident i na koncu kao predsjednik HDZ i Hrvatske", istaknuo je.

Kapulica je ustvrdio da je Tuđman davno zacrtao ono što danas ostvaruju, a oni samo nastavljaju i nadograđuju njegovu politiku.

"Ovi uspjesi su na razini uspjeha naših nogometaša u utakmici s Brazilom", dodao je.

Upitan o sporoj obnovi kuća oštećenih u potresima 2020., rekao je da će iduće godine oni koji čekaju obnovu kuća biti jako zadovoljni onim što se napravilo. "Svjesni smo da je to jedno od ključnih pitanja koji se tiču naših građana", napomenuo je.

Novinare je zanimalo i bi li Tuđman bio zadovoljan današnjim HDZ-om, s obzirom na afere povezane s tom strankom. "Tko god sudjeluje u aferama ne radi to zato što provodi program HDZ-a. Mi ćemo na Nacionalnom odboru donijeti novi etički kodeks kojim ćemo jasno dati do znanja da HDZ, koji ima 200 tisuća članova, ne može odgovarati za pojedince", istaknuo je Kapulica.

"To je cijena koju plaćaju velike stranke. Imamo puno članova i više temeljnih organizacija nego što neke stranke imaju članova. To nije ekskluzivna navika nekih s članskom iskaznicom HDZ-a, kad se netko učlani ne možemo unaprijed znati hoće li za deset, petnaest godina doživjeti moralno posrnuće", rekao je.