Odbio karijeru u Bruxellesu zbog Zagreba: "Nigdje nemate ovu kvalitetu života"

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Razgovarali smo s voditeljem Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognianom Zlatevom, Bugarinom koji je sam zatražio da, umjesto u Bruxellesu, svoju karijeru nastavi u Zagrebu. Unatoč boljoj plaći i uvjetima u Bruxellesu, Zlatev je objasnio zašto smatra da je život u jugoistočnoj Europi kvalitetniji. Osim toga, u intervjuu za N1, Zlatev je komentirao i korupcijsku aferu u Europskom parlamentu, opisao reakcije Sofije na ulazak Hrvatske u Schengen s obzirom na to da Bugarska nije primljena, a ocijenio je i proces prelaska s kune na euro.

Hrvatska je u mjesecu za nama ostvarila dva povijesna uspjeha – ulazak u Schengen i eurozonu. No, s obzirom na nestabilnosti u svijetu, postavlja se pitanje je li bilo prerano za prelazak s kune na euro?

“Mislim da je Hrvatska ušla u eurozonu u pravo vrijeme. Hrvatska je ušla baš u ovom trenutku visoke inflacije, rata, postpandemijskog razdoblja – i to će se pamtiti. Prijašnje države koje su prešle na euro 2014. godine, ušle su u trenutku kad smo se krenuli oporavljati od najteže ekonomske krize nakon Velike depresije. Govorilo se da će euro nestati i da će europsko gospodarstvo propasti, ali vidite da nije propalo, već je izašlo jače iz te krize. Mislim da će se isto dogoditi i sada”.

“Smatram da je hrvatsko gospodarstvo dovoljno otporno, a s druge strane imate sve alate koje pružaju Europska komisija i Eurospka središnja banka koji će pomoći Hrvatima da se osjećaju sigurnima. Potpredsjednik Komisije Dombrovskis, guverner HNB-a Vujčić i čelnica Europske centralne banke Lengarde naveli su da je eurozona štit koji čuva gospodarstvo od vanjskih trzavica i zato je bitno da je Hrvatska uspjela pokazati se otpornom i čvrstom u smislu gospodarstva i da je postojala politička volja da se to ostvari”.

Očekivali smo da će trgovci biti odgovorniji

Jesu li se ipak mogla predvidjeti neopravdana podizanja cijena? Iz Vlade sada pozivaju trgovce da vrate cijene na one od 31. prosinca, šalju inspekcije… Je li moguće još nešto učiniti ili je vrijeme da se građani pomire s “neopravdanim” poskupljenjima?

“Pogledajmo širu sliku. Trenutak kad je Hrvatska ušla u europodručje je situacija bez presedana. Vlada i država su prošle godine uvele nekoliko paketa mjera da pomognu gospodarstvu i da oni koji su najosjetljviji na promjene lakše prežive ovu tranziciju. Europska komisija dala je podršku mjerama kojima Vlada pokušava obuzdati poskupljenja, uključujući i ograničenja cijena – što su tijekom svog prošlotjednog posjeta Hrvatskoj istaknuli i izvršni potpredsjednik Komisije Dombrovskis, kao i povjerenik za gospodarstvo Gentiloni. Pokretače trenutačno visoke inflacije treba razlikovati od procesa pristupanja eurozoni i uvođenju eura”.

“Nažalost, neki trgovci se nisu odgovorno ponašali. Imali smo neka očekivanja da će se i oni odgovorno ponašati nakon povijesnih ostvarenja za Hrvatsku. Zbog toga bih rekao da je provođenje brojnih inspekcijskih nadzora, izdavanja novčanih kazni i javno obeshrabrivanje onih koji to čine primjerena i proporcionalna reakcija na to pitanje. Podsjetio bih i na nevidljivu ruka tržišta koja će sve opet regulirati. No moram istaknuti da se euro nakon uvođenja u svim državama članicama na srednji i dugi rok pokazao kao čimbenik stabilizacije cijena jer su se stope inflacije u državama članicama s vremenom približile tipično nižoj stopi inflacije u europodručju. To je zato što euro doprinosi transparentnosti cijena, povećava konkurenciju i smanjuje transakcijske troškove za uvoz i izvoz, koji predstavljaju značajan dio hrvatskog BDP-a”.

Dok se rat odvija na europskom kontinentu, cijene energenata divljaju, inflacija jača… Kad je realno očekivati oporavak ili smatrate da se trebamo pripremiti na recesiju? Što Europa može očekivati u sljedećoj godini?

“Ovaj rat ima dalekosežne posljedice na europsku sigurnosnu arhitekturu, ne samo u vojnom smislu, već i u pogledu energetske sigurnosti i sigurnosti opskrbe hranom. Osim toga, šokovi izazvani ratom u Ukrajini smanjuju globalnu potražnju i pojačavaju globalne inflacijske pritiske. Gospodarstvo Unije je zbog njezine geografske blizine ratu i visoke ovisnosti o uvozu ruskog plina među najizloženijim razvijenim gospodarstvima. Energetska kriza slabi kupovnu moć kućanstava i negativno utječe na proizvodnju”.

“Iako se činilo da će rast u 2022. biti bolji nego što je ranije predviđeno, zbog rata od veljače 2022., izgledi za rast u 2023. znatno su slabiji, a za inflaciju znatno viši u odnosu na ranija predviđanja Komisije. Zbog inflacije koja smanjuje raspoloživi dohodak kućanstava, mi očekujemo daljnje smanjenje gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju 2023. U 2023. Komisija predviđa pad inflacije, no ona će se ipak zadržati na visokih 7,0 % u Uniji i 6,1 % u europodručju, ali će zatim u 2024. pasti na umjerenih 3,0 % u Uniji i 2,6 % u europodručju. I, da završim optimistično, ponovni rast u Europi očekujemo se na proljeće, s postupnim slabljenjem inflacijskog pritiska na gospodarstvo”.

Birokratski riječnik Bruxellesa nekad je nemoguće razumjeti

Koje su bile ključne aktivnosti Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj u ovom zahtjevnom procesu promjene valute?

“Važno je istaknuti da je polovica sredstava za informacijsku kampanju o euru na kojoj su radili Vlada RH i HNB osigurana od strane Europske komisije; tim više nas raduje ona pozitivna ocjena hrvatskih građana – njih 88 %, prema anketi Komisije, smatra se dobro informiranima o euru. Bili smo aktivni sugovornik Vladi RH i HNB-u. Za osam medijskih kuća osigurali smo studijski posjet i edukaciju u Europskoj središnjoj banci u Frankfurtu, u Zagrebu smo organizirali seminar o euru s brojnim ekspertima za desetak print i web medija. Posebno smo ponosni na to što smo u čak 10 hrvatskih gradova tijekom 2022. godine organizirali niz edukacija o svim dimenzijama uvođenja eura. Naša mreža 11 Europe Direct centara širom Hrvatske omogućava nam da komuniciramo s lokalnim društvom o svim relevantnim temama. Ono što je važno je da se ovi tehnički dokumenti objašnjavaju nekim jezikom koji je ljudima razumljiv. Kad čitate neke dokumente koji Bruxelles proizvodi, nekad ne možete razumijeti o čemu se radi”.

Hrvatska je primljena u Schengen, ali Rumunjska i Bugarska nisu. S obzirom na to da ste porijeklom Bugarin, a u Hrvatskoj živite već četiri godine, kako to komentirate?

“Nažalost, i u doba globalizacije, još uvijek ima mjesta na kojima kažeš da si iz Hrvatske, Bugarske, ili drugih država istočne Europe, a oni kažu pa gdje se to nalazi? U tom smislu ovo je povijesno postignuće za Hrvatsku. Osobno sam vrlo sretan što sam bio prisutan jer sada mogu svojim unucima govoriti – evo ja sam bio kad se Hrvatskoj to dogodilo”.

“S druge strane, Rumunjska i Bugarska već 11 godina pokušavaju ući u schengenski prostor. Prije 11 godina Komisija je zaključila da su obje zemlje ispunile sve tehničke uvjete, ali zbog nekih unutarnjih političkih razloga u Rumunjskoj i Bugarskoj, to se nije dogodilo. S druge strane, hrvatska diplomacija bila je vrlo proaktivna i uspjela je uvjeriti čak i ove zemlje koje nisu bile 100 posto uvjerene da je Hrvatska spremna. Bitno je da imaš strateški cilj i da radiš na njegovom ostvarivanju uvijek, neovisno o tome kakva je politička situacija unutar države. Ja sam bio svjedok toga da smo u Bugarskoj to stavili kao strateški cilj, ali onda se povremeno odustajalo od toga. Vidimo da u ovom globaliziranom svijetu moraš biti vrlo fleksibilan, ali i brže reagirati jer ove prilike se događaju sada, ne znaš hoće li sutra biti druge prilike”.

“Bugarska mora napisati svoju domaću zadaću”

Kakve su bile reakcije medija i javnosti u Bugarskoj?

“Reakcije su bile vrlo kritične. Svaka čast da je Hrvatska to postigla, ali kritika je bila usmjerena prema vlastima u Bugarskoj. U bugarskom parlamentu sada postoje stranke koje su ekstremnih stavova. Umjesto da pogledaju u sebe i da traže razloge kod sebe, oni su tražili razloge u Austriji ili Nizozemskoj. U 21. stoljeću da država članica EU-a govori ovakve stvari, to je neprihvatljivo. Srećom, ljudi su shvatili da je ono što se mora promijeniti interno. Bugarska mora napisati svoju domaću zadaću”.

A kako biste usporedili standard života u Hrvatskoj s onim u Bugarskoj?

“Nažalost, političke stabilnosti u Bugarskoj nema. Imat ćemo pete izbore u dvije godine. To dovoljno govori. Isto tako, Bugarska je siromašnija od Hrvatske, to je isto jasno iz statističkih podataka. I životni standard je različit. Inače smo vrlo bliski mentalitetom, jezicima, kulturom, ali Hrvatska je ispred Bugarske u razvoju države”.

Volim i Bugarsku koja je moja domovina, a volim i Hrvatsku koja me primila vrlo dobro i gdje se osjećam kao kod kuće. Jako mi se sviđa što živim u Hrvatskoj zadnjih četiri godine. I zato mi je neugodno kad vidim kako je Hrvatska uspjela uz sve napore, a Bugarska nije. Ljudi u Bugarskoj ne gledaju širu sliku, posebno kad je riječ o svim svjetskim krizama s kojima smo sučeni, već se bavimo nečim potpuno bezveznim”.

Korupcijska afera u Bruxellesu: “Situacija nije ugodna, ali…”

Bruxelles prošlih par mjeseci trese korupcijska afera Qatargate. Kako ocjenjujete reakciju europskih institucija nakon otkrivanja afere? Kako će ovo utjecati na Uniju u godini pred europske parlamentarne izbore?

“Nadam se da ćemo do godine europskih izbora (2024.) imati rezultate istrage. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je prije par godina pozvala na osnivanje jedinstvenog tijela koje bi se bavilo etičkim pitanjima, ali to se nije ostvarilo. Posebno zastupnici Europskog parlamenta, koji su najdemokratskije birani jer ih biraju ljudi direktno, moraju biti primjer za sve ostale. Zato je važno da smo mi kao građani vrlo oprezni i pažljivi kad biramo ljude koji će nas predstavljati. Ova situacija nije baš ugodna, ali takva je kakva je. Institucije EU-a su reagirale pravovremeno. Očekujemo rezultate istrage i nadam se da će se ovo tijelo osnovati kako bi se ovakve situacije prevenirale u budućnosti. Ne možemo reći više od toga kad još traje istraga”.

Kako biste usporedili reakciju Bruxellesa na korupciju u odnosu na borbu protiv iste u Hrvatskoj i Bugarskoj gdje je ona nažalost postala ustaljenom praksom?

“Komisija je u ovom sazivu kroz svoja izvješća pokrenula aktivno praćenje vladavine prava u državama članicama u pravosuđu, borbi protiv korupcije, medijskom pluralizmu i ravnoteži između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Između ostaloga, za 2022. godinu preporuke Bugarskoj obuhvaćaju poboljšanje kapaciteta za istrage slučajeva korupcije, a Hrvatskoj, primjerice ubrzavanje kaznenih postupaka u ovom području”.

“Sve preporuke možete pronaći u Izvješću o vladavini prava za 2022., a pozivam vas da nastavite pratiti ovu, Komisiji iznimno važnu temu. Ovdje možemo reći da već dvije godine i više funkcionira služba Ureda europskog javnog tužitelja. Oni rade odličan posao. Jučer smo imali najavu akcije u deset država članica i nekoliko ljudi je privedeno. Svakodnevno dobijamo informacije da taj Ured provodi uhićenja i istrage širom EU-a. To je još neka mjera kojom EU pokazuje da se brine o tome kako se troši europski novac. Kad dobije informaciju odmah se ragira. To se isto radi i zbog prevencije za budućnost”.

Kao Bugarin u Hrvatskoj, i kao čovjek koji je kroz karijeru u međunarodnim odnosima proputovao svijet, kakav je za Vas objektivno život u Hrvatskoj?

“Da postoji mogućnost, ostvario bih svoj san i preselio se ovdje u Hrvatsku jer se ovdje osjećam kao kod kuće. Naravno, svi su svjesni da je Hrvatska ima prelijepu prirodu, ljude, hranu, piće, sve. Mislim da Hrvatska ima najljepšu obalu na svijetu. Ja sam puno putovao i nigdje nisam vidio ovako lijepu obalu. Hrvatska ima sve uvjete za dobar i normalan život. Ja bih svakako nastavio živjeti ovdje. Sad su cijene nekretnina najveći problem. Hrvatska također kao Bugarska ima velik problem što se tiče demografije. Hrvatska i Bugarska su dvije zemlje u Europi koje su najviše pogođene ovim demografskim slomom i zato i Vlada i svi zaduženi se moraju potruditi kako zadržati mlade ljude da ostanu ovdje. Vidim da sad dolaze ljudi iz različitih drugih zemalja da se presele kod nas. Ali njihova je kultura drugačija i nije im lako naviknuti se na naš način života i zato mislim da bi pametnije bilo ostvariti našu državu da zaista postane mjesto iz kojeg mladi ljudi neće htjeti iseliti, a to je na svima nama kao državljanima i članovima ovog društva, ali i na političarima i svima koji vode državu”.

“Pitali su me – zašto se nećeš vratiti u Bruxelles?”

“Ja sam bio prije Zagreba šest godina u Predstavništvu Europske komisije u Sofiji. Kad sam završio sa svojim mandatom, trebao sam se vratiti u Bruxelles, ali ja nisam htio. Ja sam sam zatražio da dođem u Zagreb. Pitali su me i kolege i prijatelji, pa zašto se nećeš vratiti u Bruxelles. Imaš bolje uvjete, plaća će ti biti puno viša, posao ti je manje stresan. Ali ja volim našu regiju jugoistočne Europe i ovu kvalitetu života koju mi imamo ne možete dobiti nigdje. To je jedan od glavnih razloga zašto želim ostati ovdje. Meni je ovdje lijepo, osjećam se dobro, prijatelji su mi tu. Imamo sve uvjete, priroda, more, planine… Sve imate, ništa vam drugo ne treba, samo da se malo bolje razumijete među sobom”, zaključuje Zlatev.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.