Sutra u podne ispred Sabora i Vlade na Trgu svetog Marka održat će se prosvjed osoba s invaliditetom i roditelja djece s poteškoćama u razvoju. Razlog je nacrt Zakona o osobnoj asistenciji koji je trenutno u javnoj raspravi. O novom zakonu u Newsnightu kod Ilije Jandrića govorila je predsjednica Udruge Sjena i roditelj-njegovatelj Suzana Rešetar.
Ovaj zakon čeka se već 15 godina, a Suzana Rešetar objasnila je zbog čega organiziraju prosvjed i koji su razlozi nezadovoljstva udruge Sjena.
“Sigurno je jedan od razloga taj što se na taj zakon čeka 15 godina i što smo mi nakon 15 godina strpljivosti dobili nešto što je skandalozno. Na prvo čitanje, Zakon je nespojiv sa realnim i stvarnim životom osoba s invaliditetom. Gubi se interes krajnjeg korisnika i zakida se u nekim točkama pravo i usluga koje su osobe s invaliditetom dosad imale”, kaže Rešetar i naglašava kako je jedna od stvari koja se ukida pravo na asistenciju onim osobama s invaliditetom čiji roditelji imaju status roditelja odgojitelja.
Jedan od uvjeta da bi osoba sa invaliditetom dobila osobnog asistenta taj da je ta osoba nezaposlena, a Rešetar ističe da je to samo jedan od suludih uvjeta u novom zakonu.
VEZANA VIJEST
“Oni se hvale da je povećana satnica, pa će satnica biti od 4-8-16 sati, ali uvjet da osoba dobije osobnog asistenta na 16 sati je da su samci i da su nezaposlene osobe”, objašnjava Rešetar i dodaje da time dovodimo u pitanje malu populaciju od svega 2 posto osoba s invaliditetom koje su zaposlene u jako nezgodan položaj.
“Moram napomenuti da će tu asistenciju participirati svi i da je to opet uvođenje imovinskog i dohodovnog cenzusa”, kaže Rešetar.
Rešetar brine i pravilnik koji bi se trebao donijeti nakon donošenja zakona i strahuje da bi mogao biti na štetu osoba s invaliditetom.
Zakon predviđa rast broja osobnih asistenata za skoro 9 tisuća. Rešetar smatra da je taj broj nerealan. “Mi i sad teško nalazimo osobe koje će biti osobni asistenti osobama s invaliditetom. Ljudi traže osobne asistente preko svih mogućih kanala. Ja zbilja ne znam gdje će ministar Piletić pronaći 9000 osoba za taj posao. Spominje se i nekakvo obrazovanje i školovanje, a onda tko će to obrazovanje provoditi i na kraju i platiti”, kaže Rešetar.
Na pitanje hoće li veliko povećanje plaće privući osobe da postanu osobni asistenti Rešetar kaže da što se tiče samog posla da se to treba gledati po određenim razinama.
VEZANA VIJEST
“Ako su teškoće osobe s invaliditetom teže, onda i osobni asistent ima više posla. Ono što bi mi iz udruge Sjena htjeli je da to zanimanje osobnog asistenta počne biti poželjno na tržištu, jer je to jako odgovoran posao. Nadam se da će kvalitetno biti uređen radno-pravni odnos da se zna koja prava te sobe imaju, ali i koje obveze”, kaže Rešetar.
Kaže i da će vještačenje prolaziti osobe kojima bi se trebala pružati asistentura. “Ja zbilja ne znam kako oni misle izvesti, tko će i koji zavod će provesti u realnom roku”, kaže Rešetar i dodaje da se sad čeka godinu dana za nekakvo vještačenje.
Zakon je kritizirala i pravobraniteljica za prava osoba s invaliditetom. Rešetar kaže da je to kritizirala jer je protivan konceptu neovisnog življenja. “Ima jedna stavka koja kaže da osoba s invaliditetom može birati korisnika usluge, ali ne i osobnog asistenta koji će tu uslugu provodit. Mi moramo znati da osobe s invaliditetom imaju dostojanstvo kao i svi mi drugi i da naravno imaju pravo izabrati osobu koja će cijeli dan skrbiti o njima i pomoći im oko njege i koji će zadirati u nekakvu intimu. Ovim zakonom to nije dopušteno. To je nešto što se dira u taj koncept neovisnog življenja jer osoba s invaliditetom više neće imati pravo ni odabrati osobu koja će mu pomagati u svakodnevnom životu”, kaže Rešetar.
Rešetar je objašnjavala što će donijeti novi prijedlog zakona o inkluzivnom dodatku. “Pitamo se opravdano ako se Zakon o socijalnoj skrbi koji se pisao proteklih pet godina nije pisao tako da bude provediv za zakon o inkluzivnom dodatku koji je novčana naknada koja bi pokrivala osnovne troškove života koje prolaze iz invaliditeta”, kaže Rešetar.
Hrvatska udruga osoba sa tjelesnim invalidditetom kažu da je nacrt zakona dobar i da je u javnoj raspravi da ga se tijekom toga može mijenjati. Na pitanje kolege Jandrića znači li to da nisu sve udruge nezadovljne Rešetar kaže da je Kranjčec izgovorila skandaloznu rečenicu da je Zakon dobar, ali da je sama zaprimila čak 300 primjedbi zabrinutih korisnika koje muče iste stvari o kojima sam i ja sad govorila.
“Ako zaprimiš 300 mailova zabrinutih korisnika i onda izjaviš da je zakon dobar, ja se pitam da li gospođa Kranjčec bi trebala biti na toj poziciji i da li njen rad ide u korist osoba s invaliditetom”, kaže Rešetar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!