Branje određenih proljetnica u Hrvatskoj bi vas moglo skupo koštati. Naime, niz je biljaka zakonom zaštićeno pa ako ih uberete, prijete vam visoke novčane kazne.
Jeste li znali da su neki od prvih vijesnika proljeća zaštićeni zakonom? Naša najpoznatija zaštićena planinarska biljka je runolist, a možete ju prepoznati po gustim vunastim dlakama i bijelim cvjetovima koji izgledom podsjećaju na lavlju šapu.
Velebitska degenija, koja je simbol Velebita, kao i biokovsko zvonce također nikako ne treba brati. Kitajbelov pakujac, planinski stolisnik, palagruški kupus, istarski zvončić i dubrovačka zečina, koje uljepšavaju prirodu diljem Lijepe Naše, također ne treba dirati.
Zabranjeno brati je i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica kao što su velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.). U Hrvatskoj imamo čak 983 biljki koje se smatraju strogo zaštićenim vrstama.
Dozvole za branje proljetnica
S druge strane, za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca (Leucojum spp.) potrebno je ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Na popisu zavičajnih vrsta za koje je potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva su i: bijeli stolisnik, bijeli sljez, šumarice, obična žutika, poljski neven, vrijes, kim, đurđica, šafrani, ciklama, smilje, kukurijek, gospina trava, lovor, matičnjak, planinski jaglac, blijedožuti jaglac, proljetni jaglac, ruža, majčina dušica, divlji tulipan, borovnica, brusnica… Cijeli popis dostupan je OVDJE.
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.
Prema Zakonu o zaštiti prirode propisane su novčane kazne u iznosu nešto većem od 3.318,10 eura, a mogu se popeti čak i do 26.544,56 eura za pravnu osobu, dok će se fizičke osobe kažnjavati iznosima od 929,10 do 3.981,68 eura.
Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca “Podnošenje prijava”, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonom na 01/2375-100.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!